Crni mraz nanio najveće štete, voćari traže proglašenje elementarne nepogode

Proteklih tjedana voćari diljem Hrvatske suočavaju se s ozbiljnim posljedicama prodora hladnog zraka i negativnih temperatura koje su nanijele veliku štetu voćnjacima, osobito u sjeverozapadnim dijelovima zemlje.

Najteže su pogođena područja Međimurja, Bilogore, Moslavine i Podravine, gdje su cvjetovi i plodovi, ovisno o sorti i mikrolokaciji, gotovo potpuno uništeni. Posebno je stradao nasad koštuničavog voća koje je bilo u punoj cvatnji.

"Prema prvim procjenama, štete na jabukama i kruškama kreću se između 40 i 90 posto. U dijelovima Slavonije šteta zasad nije toliko izražena, ponajviše zahvaljujući noćnoj naoblaci koja je spriječila veće padove temperatura, no konačni razmjeri tek će se znati za nekoliko tjedana“, kaže Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Crni mraz ne ostavlja gotovo nikakvu mogućnost obrane

Pojašnjava, specifičnost ovogodišnje hladne fronte leži u pojavi tzv. crnog mraza, koji nastaje kada se suhi, hladni zrak spusti uz prisutnost vjetra, bez kondenzacije vlage. U takvim uvjetima dolazi do "spaljivanja“ cvjetova, što znatno otežava bilo kakvu zaštitu.

Za razliku od klasičnog bijelog, kod kojeg je moguće djelomično spriječiti štetu korištenjem zaštitnih sredstava i sustava, crni mraz ne ostavlja gotovo nikakvu mogućnost obrane.

"Početkom tjedna, temperature su se u nekim područjima Hrvatske spuštale i do -5 °C. Kombinacija hladnog, suhog zraka i vjetra uzrokovala je značajne štete, a voćari koji nisu koristili sustave zaštite, poput orošavanja, zadimljavanja ili ventilatora, pretrpjeli su potpuni gubitak“, kaže Markota.

S obzirom na razmjere šteta i osjetljivost voćnih kultura na temperaturne ekstreme tijekom cvatnje, u pogođenim područjima pokrenuta je inicijativa za proglašenje elementarne nepogode. Voćari upozoravaju da je ovakva situacija sve češća i traže sistemsku podršku i brže reakcije institucija.

"Ovo je još jedan udarac nakon prošle, vrlo zahtjevne sezone u kojoj smo se također borili s mrazom i sušom. Mnoge jabuke koje su sada u skladištima pokazuju oštećenja i ne mogu se plasirati na tržište kao konzumna roba“, ističe Markota.

Nakon berbe 2023. godine, brojni su voćari prijavili visoke troškove logistike i skladištenja, dok se dio uroda zbog loše kvalitete morao prodavati industriji po znatno nižim cijenama, koje nisu pokrivale osnovne troškove proizvodnje.

Mogu li voćari odahnuti?

Iako je vremenska prognoza za sljedeća dva tjedna zasad povoljna, stručnjaci podsjećaju kako opasnost od mrazeva traje sve do polovice svibnja, poznatih kao "ledeni sveci“. Zbog toga se voćari i dalje nalaze u neizvjesnosti.

"Imamo još mjesec dana izuzetno rizičnog razdoblja, a svaka hladna noć predstavlja potencijalnu prijetnju. Ove godine vidimo i klimatsku nestabilnost u cijeloj srednjoj Europi, a slično stanje bilježimo i u Sloveniji, Mađarskoj, Austriji i Srbiji“, zaključuje Branimir Markota.

S obzirom na sve češće klimatske ekstreme, mnogi proizvođači sve više razmatraju dugoročna ulaganja u sustave aktivne zaštite, no takva oprema iziskuje visoka financijska sredstva, zbog čega se apelira na povećanje državnih i EU potpora za voćarsku proizvodnju.