Na svakoj maslini bilo je u prosjeku više od 50 kilograma leda i da je zapuhala bura, ne bi polomila samo grane nego i debla na kojima su krošnje, kaže Neno Zrilić iz Bruške.
Prva tri tjedna u novoj godini godini ostat će zabilježena duž sjevernog Jadranu po niskim temperaturama, hladnim kišama u kombinaciji sa snijegom i poledicama.
"Na pojedinim lokacijama spomenute vremenske nepogode pratili su i jaki vjetrovi što je dodatan problem“, ističu i u Centru za Maslinarstvo u sklopu Poljoprivredno-gospodarskog instituta Nove Gorice u Sloveniji.
Ako potraju temperature ispod minus 10 Celzija štete u maslinicima mogu biti velike. Mogu izazvati trajnije oštećenje grana i izdanaka kod starijih stabala. Mlada stabla i izdanci još su osjetljiviji. Dolazi do oštećenja kore na granama, sušenja i otpadanje lista, a u težim situacijama i do lomljenja grana, predmnijevaju slovenski stručnjaci.
A sve to se već dogodilo kod nas u Hrvatskoj. Točnije u sjevernoj Dalmaciji, u zaleđu Zadra na području Bukovice gdje prevladava submediteranska klima. Ledena kiša, praćena snijegom na pojedinim mikrolokacijama nije prestajala dva dana i noći.
"Sve je bilo okovano ledom. Sreća da je išta ostalo“, izjavio je Neno Zrilić, mladi maslinar iz mjesta Bruška. Njegov maslinik se nalazi na 450 metara nadmorske visine. Na svakoj maslini bilo je u prosjeku više od 50-ak kilograma leda i da je zapuhao hladni vjetar - bura, ne bi polomila samo grane nego i debla na kojima su krošnje.
Hoće li ova vremenska neprilika utjecati na ovogodišnji urod, upitali smo maslinare iz susjednog sela Rodaljica.
"Ako ne bude novih ledenih kiša, vjerujem da će urod biti dobar. Kao i prošle godine", kaže Branimir Šunić, koji sa sinom Vidom i ocem Mirkom, uzgaja više od 1.000 maslina u Bukovici i na području Ravnih kotara, bliže moru, gdje je klima tipično mediteranska.
Did Mirko, sin Branimir i unuk Vid oživjeli didovinu u Rodaljicama
"Naša ulja su višestruko nagrađivana. Ove godine okušat ćemo se i na najvećem svjetskom ocjenjivanju kvalitete na NYIOOC-u u New Yorku“, otkriva Branimir.
Slična su očekivanja i Branimirovog susjeda Mate Šunića koji od ledene kiše očekuje i pozitivne efekte. "Ne kaže se slučajno da u svakom zlu ima i nešto dobro“, kaže Mate. Stradalo je nekoliko ledom okovanih grana, ali led će, nadaju se maslinari, uništiti bolesti i štetočine – paunovo oko i maslinovu muhu.
Što preporučuje maslinarima, upitali smo dr.sc. Šimu Marcelića, stručnjaka sa Sveučilišta u Zadru. "Ne dirajte led“, poručuje. Upozorava da ga se nikada ne smije nasilno uklanjati (tresenjem ili udaranjem grana) jer to dodatno oštećuje tkivo stabla. Led treba pustiti da se sam otopi.
U cijeloj priči postoji i prikrivena korist: Iako su štete vidljive, Marcelić napominje da ovakvi ekstremni uvjeti mogu biti i korisni jer niske temperature prirodno suzbijaju populaciju maslinove muhe i svrdlaša, a smanjuju i pritisak gljivičnih bolesti poput paunovog oka. O mogućim štetama nešto više znat ćemo tek na proljeće.
Oštećenja na pupovima i kori mogu pogodovati bakterijama i maslinovom raku, a i o tome znat će se tek s kretanjem vegetacije, oko Uskrsa.
Zašto je maslina osjetljiva na niske temperature? Puno je faktora, kaže Marcelić, koje utječu na osjetljivost na niske temperature među kojima su najvažniji starost, sorta, kondicija, fenofaza i duljina trajanje niskih temperatura.
Okvirno gledajući već na – 5 (-7) °C do -9 °C je kritična točka za većinu sorti na kojima mogu smrznuti listovi i jednogodišnji izboji. Na -10 °C do -12 °C su ozbiljna oštećenja na deblu i granama. A ispod -15 °C moguće je venuće cijelog stabla.
Ono što se kod nas javilo je šteta od ledene kiše i leda koji je izazvao lom grana i to samo u rubnim dijelovima u Bukovici. Dodao je još da je zbog niskih temperatura moguća pozeba mladih maslina u kotlinama i područjima gdje se zadržava hladni zrak.
"Pratit ćemo stanje na terenu i sugerirati maslinarima što i kada činiti“, obećao je Marcelić za kojega kažu da je najveći maslinar među stručnjacima i najveći stručnjak među maslinarima.
Nakon ovakvih nepogoda ključno je strpljenje i pravilna sanitarna njega kako bi se spriječilo daljnje propadanje stabala.
Njegovi konkretni prijedlozi za oporavak maslina uključuju i zaštitu bakrom. Ali, ne odmah sada nego kad krene vegetacija i temperature dostignu 10 Celzijevih stupnjeva. Jer, ako se bakar koristi na niskim temperaturama može biti fitotoksičan i izazvati defolijaciju odnosno otpadanje lista. Prskanje preparatima na bazi bakra je nužno jer led i mraz uzrokuju mikropukotine na kori i granama, koje su idealan ulaz za bakteriju Pseudomonas savastanoi (uzročnik maslinova raka).
Od stimulatora Marcelić savjetuje korištenje aminokiselina i biostimulatora putem lista čim krene vegetacija da se biljke što prije oporave. Ovi preparati pomažu biljci da lakše prebrodi fiziološki stres i brže obnovi oštećena tkiva.
Napukle i slomljene grane treba ukloniti, ali drastičnu rezidbu radi obnove krošnje ne treba raditi odmah.
Preporučuje i balansiranu prihranu dušikom u proljeće kako bi se potaknuo rast novih izbojaka koji će zamijeniti uništenu lisnu masu.
Dodatni savjet: Maslinari ne bi trebali očajavati, jer niske temperature imaju i pozitivan učinak – utječu ma diferencijaciju pupova i drastično smanjuju populaciju maslinove muhe i svrdlaša, što može olakšati zaštitu u nadolazećoj sezoni, poručuje dr. sc. Šime Marcelić.
Fotoprilog
Tagovi
Autor