Bez ulaganja u zaštitu i navodnjavanje izgubit ćemo i ovo malo voćarske proizvodnje

U tijeku je berba voća u Hrvatskoj koja je zbog klimatskih promjena započela ranije, kao što je slučaj i s drugim poljoprivrednim kulturama.

S kojim se problemima susreću voćari i povrćari i koje mjere je potrebno donijeti čim prije - doznali smo na konferenciji o novim tehnologijama u poljoprivredi AgroRocks 2024. u raspravi na kojoj su sudjelovali: Ivan Ostojić, član uprave Podravka Grupa d.d., Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), Ivona Tupek, direktorica proizvodnje, Moslavina voće i Mario Anić iz tvrtke MESSIS.

Problemi u sektoru su brojni, a većina ih nije u ingerenciji primarnih proizvođača.

"Situacija nije bistava, ovogodišnja berba jabuka u Hrvatskoj bit će oko 60 tisuća tona, što je prosjek unatrag nekoliko godina. Nažalost konzumne jabuke koje će završiti na policama dućana će biti 40 posto manje, zbog ekstremnih suša. kazao je na početku rasprave Branimir Markota dodavši da je"veliki  problem što je na snazi još uvijek odluka Vlade RH o limitiranju cijena jabuke sorte Gala na 1,39 EUR, koja je za sobom povukla i cijelu paletu crvenih sorti".

Jabuka je voće koje se konzumira cijele godine i u navikama je građana, ali je zbog klimatskih promjena sve teže proizvesti kvalitetnu i zdravu jabuku, potvrdila je i Ivona Tupek, direktorica Moslavina voća, domaćeg proizvođača s najvećom površinom pod jabukom u Hrvatskoj. 

Koja otkupna cijena bi zadovoljila proizvođače?

Svjetska organizacija koja prati cijene voća procjenjuje da bi voćar trebao dobiti minimalno 0,80 EUR za kilogram jabuke. U Hrvatskoj voćari ne uspjevaju dobiti ni blizu tome, a razlog vide u državnoj mjeri koja je limitirala cijenu većine sorti jabuka. 

"Otkupljivač mora podmiriti troškove sortiranja, pakiranja i transporta - pa što ostane mogu platiti voćaru, tako da mi ako ove godine uspijemo dobiti 0,50 ili 0,60 EUR/kg bit će šaka brade" rekao je Branimir Markota, istaknuvši da je HVZ od resornih ministarstva poljoprivrede i gospodarstva tražila da se po tom pitanju nešto učini "ali je očito da oni imaju više senzibiliteta za socijalnu priču nego za proizvodnju".

Kako stojimo s povrćem upitao je moderator panel rasprave, Davor Lončarić člana uprave Podravka Grupe, koji je izdvojio dva ključna parametra  u poljoprivrednoj proizvodnji - jedan na koji možemo utjecati, a drugi na koji ne možemo.

"Ovaj na koji možemo utjecati je jednostavan, treba nam znanje, mehanizacija i dobra organizacija. Onaj na koji ne možemo utjecati je vrijeme - klimatske promjene koje dramatično pogađaju sve poljoprivrednike" kazao je Ivan Ostojić, upozorivši da je danas nemoguće organizirati proizvodnju bez navodnjavanja u bilo kojem dijelu Hrvatske.

"Evo samo na području Koprivnice ove godine više od 60 dana imali smo temperaturu preko 30 stupnjeva, što govori da će nam za uspjeh u proizvodnji trebati jako puno znanja i tehnologije" naveo je Ostojić.

O izvozu ne možemo razmišljati

Često se od proizvođača voća i povrća u Hrvatskoj čuje nezadovoljstvo otkupnim cijenama, pa su se panelisti rasprave osvrnuli na to je li to prilika za izvoz, odnosno trebaju li se poljoprivrednici usmjeriti na tržišta drugih zemalja.

Predsjednik HVZ-a kaže da je osnovni problem u voćarstvu dohodovnost u proizvodnji. Naime, u Hrvatskoj rapidno padaju intenzivne proizvodnje voća, jabuke imamo na oko 2.000 hektara, a prije deset godina smo imali tri puta više.

"Trebamo se usredotočiti na to da spasimo što se spasiti može, a onda razmišljati o razvoju. Mnogi voćari nemaju novca ni mogućnosti da preispituju ulaganje silnih sredstava u zaštitu od mraza, tuče i navodnjavanje. Potpore iz fondova su dobro došle, ali su minorne u odnosu na ono kolike bi trebale biti - a bez toga napretka nema" kazao je Markota ustvrdivši da " suvremene tehnologije koštaju, a u voćarstvu je upitno hoće li se to isplatiti za ljude koji se time bave".

Zaključio je da ako uspijemo zadovoljiti svoje potrebe i ostanemo minimalno na ovim površinama koje imamo "napravit ćemo puno, a tek onda možemo razmišljati o izvozu" te da je riječ ovdje riječ o dugoročnim nasadima, umnogome različitim od ratarstva ili povrtlarstva, odnosno jednogodišnjim kulturama.

S druge strane ulaganja u mehanizaciju puno više koštaju, a investicijski potencijal voćara za uvođenje novih tehnologija ovisi o fondovima i kreditima banaka.

"Krediti su skupi, a naši se poljoprivrednici oslanjaju na europske fondove i natječaje za određene mjere. Za značajnije investicije čekaju se rezulati natječaja za sufinanciranje iz prethodnih godina" rekao je Mario Anić iz tvrtke MESSIS istaknuvši da su prodajne predikcije za sljedeću godinu slabije od ove, te da se nada da će se kroz dvije godine vratiti optimizam prodavatelja mehanizacije, a prodaja strojeva povećati.

Koje voćne kulture trebamo proizvoditi?

Što je s nedostatkom radne snage, koja je unatrag nekoliko godina veliki problem u domaćoj poljoprivredi, poglavito u sezoni berbe, bila je slijedeća tema panel rasprave "Kako do veće proizvodnje voća i povrća?".

Tvrtka Moslavina voće trenutačno na svojim voćnjacima svaki dan ima 250 birača, od čega je 80 do 100 domaćih radnika, a ostatak je uvozna radna snaga. "Primorana sam uvoziti radnu snagu jer domaće nije dovoljno" požalila se Ivona Tupek. 

Problem je i dobne strukture domaće radne snage, koja je većinom starija i traži dodatan izvor prihoda u berbi, dopunio je Markota, ukazavši na dodatni problem oporezivanja prijevoza, prehrane i ostalih davanja, kao i to što je uvozna radna snaga limitirana na 90 radnih dana.

"Tu očekujemo promjene i razumijevanje nadležnih, jer je sezonska radna snaga u vočarstvu neophodna - ako ne pobereš jabuku u tzv. prozoru berbe ona će završiti u industriji. U relativno kratkom roku treba nam dosta radne snage koje na domaćem trištu definitivno nema" rekao je.

Potrebna je promjena sortimenta i proizvodnje

Na pitanje što u Hrvatskoj trebamo proizvoditi kada je u pitanju voće, direktorica najvećeg domaćeg voćnjaka jabuka istaknula je da su to kulture koje su vezane uz turističku sezonu, a koje su na niskoj razini samodostatnosti  i koje ne podnose duži transport i skladištenje.

"To su većinom koštunjave voćne vrste poput breskve, marelice, nektarine, šljiva, trešnja, čak i kruška te smokva. Tu stavljam naglasak na agrume kasnijeg roka sazrijevanja, jer naši agrumi nešto ranije sazrijevaju, a uz klimatske promjene još i ranije od očekivanog - a znamo da se agrumi konzumiraju kasnije" kazala je Tupek istaknuvši "ne kažem da jabuka tu nema perspektivu, ali moramo staviti naglasak na promjenu proizvodnje i sortimenta te prilagodbu tehnologije novim uvjetima i klimi".

Adekvatnu zamjenu sortimenta kao nužnost spominje i Markota.

"Imamo situaciju ove godine da je ranija cvatnja i berba, a pojedine voćne vrste kao što su potrošači naučili ili trgovački lanci, su da recimo sorta Jonagold mora biti 50 posto, a ta sorta sve teže dobiva boju zbog različite temperature danju i noću, pa kada dođe u organoleptičku fazu zrelosti gotovo je kao Zlatni delišes - a onda trgovački lanac to ne prizna kao prvu klasu nego drugu" rekao je predsjednik HVZ-a.

Upozorio je da će bez intenzivnog ulaganja u zaštitu od tuče, mraza i navodnjavanje, proizvodnja sve teže naći svoje poklonike, te da će bez podrške države i lokalne samouprave kod skladištenja - priča u voćarstvu biti problematična. 

"U zadnjih pet godina imali smo samo dva natječaja za voćare. Ministar Dabro je ovdje najavio neke potpore, ali vrlo okvirno i njegovi su odgovori politički. Poslali smo nekoliko upita Ministarstvu poljoprivrede zbog posljedica suše, a dobili smo automatski odgovor mejlom, nitko nam nije odgovorio" potužio se Branimir Markota.

Na kraju rasprave Ivan Ostojić istaknuo je da povećanje proizvodnje mora ići u smjeru efikasnosti.

"Nije isto proizvoditi povrće na 2 ili 22 hektara. Moramo imati fer cijene da poljoprivrednik od proizvodnje može normalno živjeti, plaćati račune i investirati - da ne bude u grču hoće li mu Podravka platiti proizvod i zato mi ugovore dajemo na 10 godina  s vrlo izvjesnim uvjetima na dugi rok" zaključio je član Uprave Podravke.

Cijelu raspravu pogledajte u videu: