Berba ranih sorata mandarina

Na nasadima mandarina u Dalmaciji veoma je živo. Berba je u punom jeku, i sve količine po veoma povoljnoj cijeni moći će se plasirati na hrvatsko tržište. Da bi se uvjerio kako teče berba, posjetio sam plantažu jednog od veoma cijenjenih proizvođača na području srednje Dalmacije, dip. inž. agronomije Miju Barada iz Segeta Donjeg. Zatekao sam ga kako s grupom radnika bere slatke plodove i sprema ih za transport na tržište. Zamolio sam ga za kraći razgovor na okolnosti ovogodišnjeg uroda, kako količine tako i kvalitete, te što očekuje od ovogodišnje berbe. "Pošto sam ja na vrijeme pripremio sve agro-tehničke mjere, urod na mojim plantažama će biti na nivou prošle godine, a kvaliteta je nešto jača i ja sam zadovoljan." Ova godina naročito upozorava da se intenzivni uzgoj agruma, pa i drugih kultura, ne može niti zamisliti bez poduzimanja najsuvremenijih metoda agrotehničkih mjera. Ukoliko želimo super intenzivnu proizvodnju, onda je potrebno po hektaru nasada uložiti i do 50 tisuća eura. Toliko se otprilike ulaže na suvremenim nasadima u Europi. Teško se može u Europskoj zajednici dobiti bilo kakav kredit ukoliko nemate bar 70 cm plodnog tla i uspostavljen sistem navodnjavanja. Barada je rekao da ovisno o sorti, gustoće sklopa, godine i kvalitete agrotehničkih mjera, varira od 20 do 50 tona po hektaru.

Od ranih sorata preporuča slijedeće, Zorica rana, koju je u dolini Neretve selekcionirao dr. Živko Gatin, veliki entuzijast i jedan od naboljih stručnjaka s područja agrumarstva u nas, te Čohara, izuzetno rodna sorta otporna na sušu, s prinosom, pod odličnim uvjetima, do 60 tona po hektaru.

Kako se radi o izuzetnom stručnjaku koji potječe iz težačke obitelji koja se tim poslom bavi više od sto godina, bilo je interesantno čuti što misli o uzgoju agruma u nas i stanju u kojem se nalazi hrvatski agrar u Eropi. "Što se tiče agruma", rekao je Mijo, "u Hrvatskoj se vrši intenzivan uzgoj mandarinki i svake godine se podižu novi nasadi. To je veoma dobro, no nužno bi bilo po uzoru na Izrael, koji je navodnio pustinju, i kod nas što hitnije pristupiti navodnjavanju i posljednje škrape Dalmacije jer se za razliku od ravničarsih krajeva, može po hektaru dobiti daleko veći i profitabilniji prihod. Rekli smo koliko se mora ulagati po hektaru nasada mandarinke koja će, kada dođe na rod dati preko 40 tona ploda, a poticajna su sredstva ista kao i za hektar pšenice koja je neusporedivo jeftinija i po uzgoju a i po cijeni na tržištu. Tu se nešto mora mijenjati. Drugi ne manje važan čimbenik je distribucija proizvedenih mandarina."

Proizvodnja mandarine, kao i izvoz, raste iz godine u godinu. Proizvodnja premašuje potrebe hrvatskog tržišta, a ostali dio, oko dvije trećine, završava u izvozu, najviše u Rusiji, Velikoj Britaniji, Austriji i Njemačkoj.