Hrvatska kao mediteranska zemlja ima dobre preduvjete za uzgoj badema, godišnje uvozi veliku većinu svoje potrošnje, no stvari se mijenjaju jer je u zadnjih 10-tak godina podignuto više stotina hektara nasada, ističe Ivan Malić, direktor Zrno zdravlja d.o.o.
Badem (bajam, mendula) je nutritivno bogata namirnica prepuna zdravih masti, proteina, vlakana i vitamina E, koja podržava zdravlje srca i mozga. Iako Hrvatska kao mediteranska zemlja ima dobre preduvjete za uzgoj badema, godišnje uvozi veliku većinu svoje potrošnje.
Ipak, stvari se pomalo mijenjaju, jer u zadnjih 10-tak godina podignuto je više stotina hektara nasada u svim morskim županijama u Hrvatskoj.
Prednjači Zadarska županija, a na području grada Benkovca nalazi se i najveći hrvatski proizvođač badema - tvrtka Zrno zdravlja d.o.o. Popričali smo s direktorom Ivanom Malićem o projektu i berbi koja je u tijeku.
"Tvrtka je u projekt krenula 2016. godine, a zadnji nasadi su posađeni u 2021. Sađeni na krškom zemljištu za što su dobiveni 50-godišnji zakupi na državnom poljoprivrednom zemljištu. Sam teren je bio investicijski zahtjevan i tražio je skupe radove u krčenju i melioraciji krša. Poznato je da ovakvi radovi mogu koštati i do 2-3 EUR/m2, ovisno o terenu", rekao nam je Malić.
Nasade imaju na području Lisičića, Baštice, Brguda, Čiste Velike i Đevrsaka.
“Na ovom polju gdje trenutno beremo, kod mjesta Lisičić, nasad je star između 3 i 6 godina. Ovo je najveća pojedinačna zasađena površina pod bademom u Hrvatskoj. Ovdje gospodarimo s preko 60 hektara nasada. Sortiment je Ferragnes, Texas, Tuono, Fra Giulio Grande, Felipe Ceo i još neki drugi", dodaje.
Posljednja dva tjedna berba, koja obično počinje nakon Velike Gospe i ovisi o vremenskim uvjetima, bila je fizički zahtjevna, objašnjava Malić "jer smo žurili ukloniti posušene plodove prije kiše.“
“Zbog škrtog terena i slabe izdašnosti bunara, ali i ekološke proizvodnje, nasad se razvija sporije, ali usprkos tome na ovoj lokaciji ove godine očekujemo preko 15 tona badema u ljusci. Dugoročno, za nasad u Lisičiću očekujemo da godišnje beremo preko 100 tona badema u ljusci godišnje, što je oko 5 kg badema po stablu”, pojašnjava.
Unatoč svim izazovima, nasad se razvija stabilno i postupno prelazi u fazu kada se radovi u polju mogu prilagođavati suvremenijim pristupima i tehnologijama.
“Berbu na većem dijelu nasada obavljamo ručno jer se još većinom radi o malim stablima, dok na dijelu stabala koja su starija ili bolje formirana beremo strojno. Koristimo tehnologiju Weremczuk, berač Maja. S njim dobra ekipa u sat vremena može pobrati oko 100 stabala”, priča naš sugovornik.
Na hrvatskom tržištu proizvode za sada prodaju uglavnom kroz male prerađivače i trgovine sa zdravom hranom i domaćim proizvodima.
"Nemamo ambiciju opskrbljivati velike konditore, jer nismo dovoljno veliki za burzovnu nabavu. Naš fokus je na kvaliteti. Želimo se pozicionirati kao premium proizvod u odnosu na uvoz“, objašnjava Malić.
U Hrvatskoj se godišnje uvozi oko 1.000 tona badema, većina završi u konditorskoj industriji, dok se manji dio konzumira kao zdrava grickalica.
"Badem promoviramo kao zdravi orašasti plod, alternativa kikirikiju. Naš se razlikuje po okusu, veličini i boji te je superioran u odnosu na ono što se standardno može naći u dućanima“, kaže Malić.
Njegova jedinstvena tekstura i okus ističu ga među uvoznim proizvodima na tržištu. Nasad je podignut na djevičanskom krševitom terenu koji nikad prije nije korišten za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.
Fotoprilog
Tagovi
Autor