Zlatna žutica vinove loze - vrijeme je za prvo tretiranje američkog cvrčka

Po završetku cvatnje vinove loze vrijeme je za prvo tretiranje američkog cvrčka, prijenosnika zlatne žutice vinove loze Flavescence dorée, napominje Aleksandra Radić, savjetnica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Zlatna žutica, podsjeća, jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi, a uzročnik je fitoplazma (Candidatus Phytoplasma vitis). Prinos u zaraženim vinogradima je lošije kvalitete i količine, a zaraženi trsovi mogu propasti unutar nekoliko godina.

Simptomi zaraze

U Hrvatskoj je svrstana u skupinu karantenskih bolesti te su propisane mjere za sprečavanje širenja koje trebaju provoditi svi posjednici vinove loze. Konkretno, dužni su sljedeće:

• Sustavno pregledavati biljke domaćina radi uočavanja moguće pojave simptoma koji upućuju na zarazu štetnim organizmom.
• Uklanjanje oboljelih trsova s korijenom koji pokazuju simptome karakteristične za fitoplazne.
• Sustavno praćenje pojave američkog cvrčka vizualnim pregledima vizualnim pregledom naličja listova vinove loze ili metodom otresanja od sredine svibnja, te odraslih oblika postavljanjem žutih ljepljivih ploča početkom srpnja. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna
• Zapuštene vinograde privesti poljoprivrednoj proizvodnji te ih redovito obrađivati i održavati ili krčenje zapuštenih vinograda ako se redovito ne obrađuju i održavaju
• Uništavanje obične pavitine (Clemati vitalba).
• Provođenje kemijskog suzbijanja američkog cvrčka primjenom dozvoljenih insekticida: U zaraženom i sigurnom području, u svim vinogradima i rasadnicima vinove loze te u nezaraženom području, u vinogradima u kojima se utvrdi njegova prisutnost, matičnim nasadima i rasadnicima vinove loze.

Kada su u pitanju simptomi fitoplazme, ističe da se u bijelih sorata rubovi lišća uvijaju prema naličju tako da list poprimi kopljasti izgled, nepravilne je žute boje, krut te se na dodir drobi. U crvenih sorata lišće prerano poprima crvenu boju, a ostali simptomi su isti kao kod bijeli.

Također, internodiji mladica su skraćeni, mladice ostaju zelene, a tijekom zime se smrzavaju i propadaju. Od simptoma na grozdovima, cvat se ponekad u potpunosti osuši i ostaje na trsu. Ukoliko se simptomi pojave nakon cvatnje grozd postupno vene i ne dozrijeva.

"Širenje bolesti u vinogradima odvija se zaraženim sadnim materijalom i pomoću vektora američkog cvrčaka Scaphoideus titanus Ball, koji je proširen i prisutan u gotovo svim vinogradarskim područjima Hrvatske", napominje savjetnica.

Suzbijanje američkog cvrčka

Prvo tretiranje obavlja se nakon završetka cvatnje vinograda, prije ulaska ličinki u razvojni stadij (L3) kada postaju zarazne i mogu prenositi bolest na zdrave trsove. Ličinke u ovom stadiju uglavnom se zadržavaju na mladicama na donjem dijelu trsa stoga prilikom aplikacije o tome povesti računa.

Nakon prvog potrebno je obaviti i drugo dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja. Treće se obavlja u preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području, ili ako se tijekom srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost odraslih oblika vektora.

Registrirani insekticidi za suzbijanje američkog cvrčka na vinovoj lozi prema FIS-u na dan 10. lipnja dozvoljeni su na bazi aktivne tvari flupiradifuron, acetamiprid, deltametrin, cipermetrin, esfenvalerat, taufluvalinat, azadiraktin, masne kiseline kalijeve soli. Odnosno to su: Sivanto Prime, Mospilan 20 SG, Decis ,25 EC, Chythrin Max, Cypgold, Sumialfa 5 FL, Mavrik Flo, Evure, Neemik Ten, Abanto, Krisant EC, Pyregard, Direkt Green, Asset Five, Pirecris, Flipper.

"Pripravci na bazi piretrina, kiseline kalijeve soli i azadiraktina dopušteni su u ekološkoj proizvodnji", ističe stručnjakinja.

Iznimno je bitno, dodaje, da je primjena insekticida dozvoljena po završetku cvatnje vinove loze, a cvatući pokrov u vinogradu potrebno je pokositi radi zaštite pčela!

Nadalje, posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti Fitosanitarnu inspekciju ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu – Centar za zaštitu bilja ili Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.