Klimatski smo vrlo zanimljivo područje, opisuje predsjednica Udruge Snježana Brzica, jer unatoč tome što je prošla godina bila vrlo loša, imali su čak 230 sunčanih dana, što je idealno za razvoj voćarstva i vinogradarstva.
Ukupno ih je 14 i zajedno imaju 560 hektara vinograda upravo tamo gdje Dunav ljubi nebo. Oni su Udruga vinara i vinogradara Erdut-Podunavlje čije je vinogorje smješteno uz sam Dunav, na granici sa susjednom Srbijom, na pola sata vožnje u smjeru istoka udaljenom od Osijeka.
Okupili su se prije četiri godine kako bi zastupali svoje interese, zajednički promovirali i predstavljali vina vinogorja Erdut te članovima pružili stručnu pomoć.
Okupljeni proizvođači s mjesta gdje Dunav ljubi nebo!
"Iako nismo velika općina, imamo značajno veliku proizvodnju vina jer nam se prošle godine priključila velika vinarija Erdutski vinogradi koji raspolažu sa 460 hektara vinograda i proizvode četiri milijuna litara vina godišnje", predstavlja Udrugu vinara i vinogradara Erdut-Podunavlje, njezina predsjednica Snježana Brzica.
Sebe će opisati kao manjeg vinara čija se godišnja proizvodnja penje na do 80.000 butelja vina koliko se otprilike proizvodi i u drugim manjim vinarijama članicama - Antunović, Juris, Siber, Jakovac i Janečić, a člansku iskaznicu stekli su i erdutski vinogradari s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Klein, Tunjić, Seke, Đomlija, Rogić, Lastavica i Ljubojević.
"Upravo zbog spleta kojega čine manji i veći vinogradari, zanimljivo je ovo područje. Kraj je poznat i po voćarstvu", nastavlja ona. Vinoljupci će ih prepoznati po graševini, merlotu i cabarnet sauvignonu što su i njihove glavne sorte. Nije zanemariv ni traminac.
"I klimatski smo vrlo zanimljivi. Unatoč tome što je prošla godina bila loša, imali smo čak 230 sunčanih dana što je idealno za razvoj voćarstva i vinogradarstva. Ova će godina biti izuzetna jer je grožđe jako zdravo. Vrijeme je vinarima i vinogradarima definitivno išlo na ruku pa bi berba trebala biti vrhunska", očekuje ona.
U skidanje ranijih sorti trebalo bi se krenuti ovih dana. "Kada pričamo o urodu, postoje različite strategije jer se onaj koji među proizvođačima ide na vrhunsku kvalitetu mora pridržavati standarda po čokotu tako da bi po trsu trebali imati maksimalno između kilogram i dva grožđa. No, ima i onih koji će imati malo veću proizvodnju, ali ne i vrhunsku kvalitetu", objašnjava.
Ovdje okupljeni vinari i vinogradari odlučili su svoj kraj stanovnicima kako regije, tako i čitave Hrvatske učiniti prepoznatljivim te su zajedno s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje krenuli u proces brandiranja Erdutskog vinogorja, odnosno znaka koji će biti sinonim za njihov kraj. Dio aktivnosti realizirali su kroz projekt Agrowine koji je sufinancirala Autonomna Regija Friuli Venezia Giulia. Tako su iskoristili slovo E kojega su povezali sa simbolom meandra jer upravo na tome području Dunav meandrira, što ih je povezalo i sa slikarom Julijem Kniferom.
"Prošle godine smo prijavili i projekt u sklopu nacionalne Vinske omotnice za promidžbu u trećim zemljama, odnosno na tržištu Srbije te prošli", ističe ona.
Omotnicom su rastvorili iznos od 680.367,43 kune od čega Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pokriva maksimalnih 80% vrijednosti. Jedna od aktivnosti je i manifestacija Wine&Bike Tour Erdut, a koju posjećuje i 30 poduzetnika iz vinskog sektora susjedne Srbije.
Foto: Općina Erdut
Tagovi
Autorica
U 15 minuta izrešetani vinogradi i voćnjaci: To nisu samo stabla i loza, to je nečiji život
Slični su zlatnim marama, uništavaju voćke i lozu - kako suzbiti zelenog i lozinog zlatara?
Kvarneru je nužna prilagodba modernom i preciznom vinogradarstvu
Trava u vinogradu: Kositi ili ne, tretirati ili okopavati, što kaže struka?
Prvi klonovi autohtonog trnjka dali odlične rezultate, na redu blatina i žilavka
Vinogradari, zaštitite nasade od plamenjače i pepelnice
Trava u vinogradu: Kositi ili ne, tretirati ili okopavati, što kaže struka?
Slični su zlatnim marama, uništavaju voćke i lozu - kako suzbiti zelenog i lozinog zlatara?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
