Za veći izvoz hrvatskih vina nedostaje marketing i brendiranje

Najveći hrvatski vinari, odnosno vinarije, njih 36, od Dubrovnika do Iloka, okupili su se uz suradnju s turističkom agencijom Globtour Event proteklog petka i subote na manifestaciji pod nazivom Putevima vina u vinariji Zdjelarević u Brodskom Stupniku. Domaćini Višnja i Davor Zdjelarević ugostili su uz vinare i stručnjake iz trgovine i vinskog marketinga. Svi zajedno su degustacijom svakog od ponuđenih vina zaključili (bez ocjenjivanja) koji su to hrvatski vinski trendovi i koja to vina mogu zadovoljiti zahtjevna inozemna tržišta.

Iako po količini hrvatska vina predstavljaju neznatan dio svjetske proizvodnje, kada je riječ o njihovoj kakvoći možemo konkurirati ostalima, misli predsjednik Društva enologa Franjo Francem. “Imamo izvrsnih vina kojima se možemo natjecati s najboljima, što je i dokazano nizom medalja s međunarodnih natjecanja”, kaže Francem nezadovoljan ulaganjem države u marketing i brendiranje vinske Hrvatske. “Cilj je i ovakvih okupljanja pronalaženje načina za sustavni napredak u brendiranju vinske Hrvatske, jer tek tada ćemo postati prepoznatljivi u svijetu i lakše prodati svoje proizvode”, dodaje.

Slično razmišlja i jedan od najpoznatijih slavonskih vinara Ivan Enjingi, držeći kako su pojedinci vinari napravili puno, ali zajednica malo. “Olako se uvozi vino, a teško izvozi”, kaže kutjevački vinar, kriveći kompliciranu državnu administraciju. Iako je recesija djelomičan razlog manje prodaje, Enjingi najvećim problemom smatra uvoz rinfuznih vina i grožđa, što bi prema njegovu mišljenju apsolutno trebalo zabraniti. “Neka se vina uvoze u bocama pa da se ogledamo čije je bolje”, kaže. U tome ga podržava jedan od najpoznatijih hrvatskih vinara Antun Plančić.
"Prije 15 godina uvozili smo pet posto u odnosu na izvoz, a danas je situacija obrnuta. Ulaze neograničene količine vina upitne kakvoće, koja guše hrvatske proizvođače i ne vidim gdje je tu interes države koja s jedne strane podupire podizanje novih nasada, a s druge strane omogućava liberalni uvoz", kaže Plančić. Njegova vinarija od godišnje proizvodnje (600 tisuća boca vrhunskih vina) dio proda u Hrvatskoj, a djelomično izvozi u Bosnu, Srbiju, Češku i Njemačku te uskoro, nada se, i u Kinu.

Vinari su se na 3. Putevima vina složili s činjenicom da Hrvatska ima vrsna vina koja se zbog turističke orijentacije prodaju i u zemlji, a kao osnovni problem ističu nedostatno brendiranje hrvatskih vina - u što se država mora uključiti u velikoj mjeri.

Zdjelarević: Konkurencija tjera da radimo još bolje

Višnja i Davor Zdjelarević prije dva desetljeća oživjeli su tradiciju uzgoja vinove loze i u stupničkom brdu sagradili novu vinariju, hotel i restoran, čime su postali nezaobilazna eno-gastro destinacija Slavonije. "Trenutačno obrađujemo 20 hektara vinograda, a sadnjom novih nasada cilj nam je od sadašnjih 200 proizvesti 300 tisuća boca vina godišnje. Izvozimo oko 30 posto proizvodnje, a prezasićeno hrvatsko tržište vinarima (2.500 registriranih vinarija) tjera nas da radimo bolje i okrećemo se izvozu”, kaže Davor Zdjelarević.

Specijaliteti za vinare

Uz vrhunska vina iz svog podruma, hrvatskim vinarima su nakon degustacije ponudili i delicije slavonske trpeze; goveđu juhu s domaćim rezancima, sarmu, iskoštene sirom punjene pa pohane pileće batake, krumpir iz pećnice, pečenku i domaće štrudle.

Autor: Marija RADOŠEVIĆ