Otkupna cijena grožđa trebala bi biti viša od otkupne cijene pšenice, što znači da ne bi trebala biti niža od tri kune po kilogramu
Završena je berba grožđa, koja je po prinosima i kvaliteti ove godine bila bolja od očekivanja, ali je zbog otkupne cijene grožđa (1,66 do 2 kune po kilogramu), koja je gotovo dvostruko niža nego prošle godine, mnogo grožđa ostalo neobrano, posebno kod malih proizvođača. Otkupna cijena grožđa trebala bi biti viša od otkupne cijene pšenice, što znači da ne bi trebala biti niža od 3 kune po kilogramu. No, većina otkupljivača, posebno velike vinarije kao Belje, nisu ove godine otkupljivale grožđe od privatnih proizvođača. Vinski podrumi su ostali puni još od lani, a u recesiji je dodatno smanjena potrošnja vina na domaćem tržištu za 5 posto.
U prvi vinogradarski katastar u Hrvatskoj upisano je oko 26.000 hektara vinograda i 17.728 proizvođača grožđa, odnosno vina, ali uglavnom za svoje potrebe. Proizvodnjom vina za tržište bavi se u Hrvatskoj nešto više od 1000 tvrtki i obiteljskih gospodarstava (1032 su registrirane), od čega 10 vodećih vinarija prometuje s više od 70 posto vina, a 22 vinogradarske zadruge prometuju s manje od 5 posto vina. To znači da gotovo 1000 obiteljskih vinarija, koje su napravile veliki iskorak u kvaliteti i prezentaciji vina, prometuje s više od 10 posto vina. Na temelju upisnika, graševina je s 26 posto udjela naša najpoznatija sorta vinove loze. Slijedi istarska malvazija s 10,9 posto, plavac mali s 8,9 posto, rajnski rizling 3,2 posto, merlot 3,1 posto, frankovka 2,6 posto, pošip 1,4 posto...
Poseban problem u Hrvatskoj je starost domaćih vinograda, kojih je gotovo polovica starija od 30 godina, a EU se u sklopu vinogradarske reforme potiče krčenje starih vinograda i zabranjuje sadnja novih.
Što se tiče uvoza, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izdalo je naredbu za pojačani nadzor uvoza grožđa te otkup samo od registriranih proizvođača iz Upisnika proizvođača grožđa. No, sve je veći nesrazmjer između izvoza i uvoza vina. Samo je lani u Hrvatsku uvezeno 13.500 milijuna litra vina, tako da je domaće tržište doslovno zatrpano kvalitetnim vinom iz uvoza, koje ima i prihvatljive cijene, a izvezeno je samo 2,5 milijuna litara vina. Uz vino, uvozi se i grožđe, kojeg je lani uvezeno 1,36 milijuna kilograma, od čega 65 posto crnoga grožđa.
U 2009. proizvedeno je 206.437 tona grožđa na oko 133 milijuna trsova. Proizvedeno je oko 404.000 hektolitara vina, a zalihe su premašile godišnju potrošnju.
Autor: Marinko Petković
Tagovi
Izvozimo najkvalitetniju hrastovinu pa za naša ponajbolja vina uvozimo 'francuske' bačve. Tko je tu lud?
Apeli urodili plodom? Pelješac ipak neće izgubiti vinograde zbog ceste?
Ekstremne vrućine najveća su prijetnja uzgoju vinove loze, posebno pogođena Europa
Krauthaker: Vinograd traži strpljenje, rodi tek četvrtu godinu nakon sadnje
Kad vino piše povijest - američka obitelj otkrila korijene u slavonskom podrumu
Zlatna žutica vinove loze - vrijeme je za prvo tretiranje američkog cvrčka
Krauthaker: Vinograd traži strpljenje, rodi tek četvrtu godinu nakon sadnje
Izvozimo najkvalitetniju hrastovinu pa za naša ponajbolja vina uvozimo 'francuske' bačve. Tko je tu lud?
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
