Na stručnom međunarodnom susretu hrvatski vinari su, zajedno s kolegama iz Austrije, Mađarske i Slovenije formulirali jasne mjere za sprječavanje širenja zlatne žutice koja već pustoši vinograde u 14 županija
U Svjetskom centru Pušipela, u Štrigovi (Međimurska županija) danas je održan stručni susret na temu koordiniranog odgovora na bolest vinove loze - zlatnu žuticu, koji je organizirao zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj. U suradnji s Međimurskom županijom i Općinom Štrigova, susret je okupio vinare i vinogradare Bregovite Hrvatske, regije koja je najviše pogođena ovom bolešću vinove loze. Stručnjacima iz Hrvatske te vinarima i vinogradarima iz Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Karlovačke i Koprivničko-križevačke županije, pridružile su se kolege iz Slovenije, Austrije i Mađarske, stoji u priopćenju ureda eurozastupnika Vešligaja.
Ističu kako je na razini Europske unije, vinogradarstvo jedan od najvažnijih poljoprivrednih sektora te proizvodi oko 60% svjetskog vina, ili 145,5 milijuna hektolitara samo prošle godine. Prema podacima industrije, sektor zapošljava 1,4% radnika u Uniji i doprinosi s 0,8 posto njezina BDP-a, što je usporedivo s, primjerice, industrijom čelika. Ovi podaci govore kako je vino strateški proizvod Europe.
U Hrvatskoj vinogradarstvo obuhvaća oko 20 tisuća hektara vinograda, a iza tih brojki stoje tisuće obiteljskih gospodarstava. Ovaj sektor zapošljava i zadržava ljude u ruralnim područjima te povezuje poljoprivredu s turizmom, gastronomijom i izvozom, podsjećaju dodajući kako je stoga jasno kolika je opasnost za Hrvatsku bolest zlatne žutice koju širi američki cvrčak, a za koju nema izravnog lijeka i ako se ne reagira na vrijeme, može dovesti do potpunog propadanja vinograda.
U nekim europskim regijama zabilježeni su gubici uroda i do 80 %, a pojedini vinogradi morali su se potpuno iskrčiti. Na ovom je susretu istaknuto kako zlatna žutica nije problem pojedinca nego sistemski problem jer ako jedan vinograd ostane nezaštićen, ugrožava cijelu regiju. U Hrvatskoj je bolest do danas potvrđena u 14 županija, ponajviše u kontinentalnom dijelu zemlje i Istri.
"Kroz novi vinski paket mjera koji će se idući tjedan glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, mi smo na razini Europske unije otvorili mogućnost da se zajedničke aktivnosti prevencije bolesti i nametnika, uključujući zlatne žutice, sufinanciraju u iznosu od 100%", rekao je Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i jedini član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj pojasnivši kako to otvara mogućnost Vladi Republike Hrvatske da, kroz izmjene Strateškog plana ZPP-a, uvrsti nove intervencije usmjerene na borbu protiv zlatne žutice.
"Tu svakako podupirem zahtjeve vinara te apeliram na Vladu da se bez odgode krene sa sufinanciranjem troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze kao i da se osigura obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova, a ne samo obnova onih vinograda u kojima je zaraza zlatnom žuticom premašila 20%", poručio je Vešligaj naglasivši da se Hrvatska mora ugledati i na neke druge, uspješnije primjere iz Europe, kao što je susjedna Slovenija.
"Njihov se model temelji na sustavnom državnom financiranju obveznog uklanjanja i zamjene zaraženih trsova, čime se vinogradare potiče na pravovremeno provođenje fitosanitarnih mjera, dok u Hrvatskoj takav ciljano financiran i stabilan sustav još uvijek nije uspostavljen i teret je na vinarima", zaključio je.
Mjere koje su na stručnom skupu formulirane kao nužnost, a za koje zastupnik Vešligaj ističe da ih je moguće financirati kroz europska sredstva i novi prijedlog stopostotnog sufinanciranja su obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova, a ne samo vinograda u kojima je zaraza premašila 20%. Također, 100% sufinanciranja za insekticide i sredstva te sufinanciranje potencijalno korisne opreme (npr. oprema za termoterapiju) te krčenje zapuštenih vinograda na teret jedinica lokalne samouprave i države.
Preduvjet za ovo je izmjena strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske te je zastupnik Vešligaj još jednom pozvao Vladu RH i Ministarstvo poljoprivrede da navedeno što prije učini. Također na Ministarstvu je provesti dodatne mjere za koje vinari smatraju kako su neophodne za suzbijanje i prevenciju zlatne žutice, a to su nadzor te upis svih vinogradarskih površina u Vinogradarski registar; veći broj inspektora i bolji nadzor te provedba sankcija za one koji krše pravila i obveze u pogledu suzbijanja zlatne žutice.
Zaključci ovog stručnog susreta bit će predstavljeni u Europskom parlamentu u Bruxellesu sljedeći tjedan u sklopu plenarne rasprave na temu novog vinskog paketa i stanja u europskom vinogradarstvu.
Tagovi
Autorica