Vinogradari oprez: Siva plijesan u napadu na stolno grožđe!

Vrijeme nije sklono poljoprivrednicima. Česte kiše popraćene neverinima nekarakteristične za ljeto kako u kontinentalnoj tako i u mediteranskoj Hrvatskoj, prouzročile su pojave mnogih biljnih bolesti. Vinogradari između dva naleta kiše obavljaju prskanje.

“Nekada su se vinogradi prskali do svetog Ante (13. lipnja), a danas se moraju prskati i u kolovozu”, kaže poznati agronom mr.sc. Marijan Tomac.

Protiv uzročnika plamenjače i pepelnice

Njegove riječi potvrđuju i najnovije preporuke Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede u kojima se vinogradari pozivaju na oprez. “Kako sinoptičari najavljuju skoru promjenu vremena s mogućim oborinama, a vinova loza je još uvijek u osjetljivoj fenofazi razvoja, takovi će uvjeti pogodovati pojavi i širenju bolesti.

Stoga bi je kroz naredno vrijeme valjalo zaštititi protiv uzročnika bolesti plamenjače (Plasmopara viticola), pepelnice ( Erysiphe necator) i sive plijesni (Botrytis cinerea)”, ističe viši stručni savjetnik Ivan Šimičević, dipl. ing. agro.

Protiv plamenjače se, sugerira ovaj stručnjak, može rabiti jedan od bakrenih pripravaka: Neoram WG ili Nordox 75 WG ili Champion 50 WG, ili neki drugi prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS). Protiv pepelnice se može rabiti jedan od dozvoljenih sumpornih pripravaka: Chromosul 80 ili Cosavet DF ili Kalinosul 80 WG. ili neki drugi prema FIS-u, a protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) Cantus ili Pyrus 400 SC ili Switch 62,5 WG ili neki drugi. 

Siva plijesan i kisela trulež

Paralelno s ovom, stigla je preporuka iz Agroprognoze. eu, u sklopu projekta PESCAR koja se odnosi na zaštitu stolnog grožđa koje je već u fazi zriobe. Preporuka se posebno odnosi na područje Zadarske županiji koja ima veliku tradiciju u uzgoju stolnog grožđa.

"Prate se vremenski uvjeti i razvoj bolesti, a s obzirom na najavljene oborine, stolne sorte koje se skoro beru (Prima, ukoliko je još u berbi, zatim Kardinal koji će se tek početi brati) treba zaštititi protiv sive plijesni jednim od sredstava kratke karence. Od takvih na raspolaganju su: Geoxe 1 kg/ha, K = 7 d-  i/ili Teldor SC 500, 1,5 l/ha, K= 14 d.

Zaštita se može obaviti samo u zonu grozda. Strogo je potrebno poštivati karencu!“, upozorava dr. sc. Josip Ražov, stručni savjetnik za zaštitu bilja Zadarske županije u sklopu PESCAR-a ((Pesticide Control and Reduction). Radi se o projektu vrijednom 601.639,21 eura od čega je sufinanciranje sredstvima EU iznosilo 511.393,35 €, odnosno 85 posto, a cilj kojim je uspostavljena mreža meteo stanica i lovki sa feromonima i atraktantima, nije samo učinkovit prognostički sustav nego i održiva upotreba pesticida, pojašnjava dr. Ražov i dodaje da je ovo rijedak primjer projekta čije su aktivnosti nastavljene i nakon završetka njegove implementacije. 

Opasna i kisela trulež

Nakon sive plijesni, koja može napasti i zeleno grožđe, javlja se i kisela trulež koja napada grožđe tek nakon početka zriobe, a najčešće kad bobe sadrže više od 12 % sladora, tvrdi Marina Anić, mag.ing. agr.

Ona opetuje da je za širenje plijesni i truleži grožđa presudan čimbenik dugotrajno kišovito i vlažno razdoblje, a temperature su pritom od manjeg značaja. Gljivica Botrytis cinerea, uzročnik sive plijesni grožđa, razvija se u širokom rasponu temperatura od 2° do 30°C, ali svako zadržavanje vlage u grožđu dužem od 15 sati, pri optimalnoj temperaturi 15°C smatra se optimalnim za zarazu. Štete su vrlo  velike pa, ako se provodobno ne poduzmu mjere zaštite, može u nepovrat otići i više od 50 posto uroda.