Vinkovo u Mandićevcu: Navodnjavanje će biti nužno u vinogradarstvu?

Ako na svetog Vinka sunce peče, obilno vino u posude teče, kaže stara narodna. Nad Mandićevcem, koje se smjestilo na obroncima Krndije i gdje Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku ima vinograd, jučer su se, na spomendan zaštitnika vinove loze - spustili teški, olovni oblaci. 

Ipak, siječanjsko sivilo "razbio" je snijeg koji je padao proteklih dana, ali i zvuk tamburice, slavonska pjesma, dobra hrana i još bolje vino nastalo u ovom pokušalištu. 

Izrekama više nije za vjerovati jer u vrijeme kada su nastajale, nije bilo klimatskih promjena. Upravo su one, konkretnije suša obilježile prošlu godinu koja je, kako tvrdi dekan FAZOS-a, Krunoslav Zmaić, ipak bila dobra. 

"Zbog suše ne možemo reći da je bila izvrsna, ali za sámo naše područje u Mandićevcu bila je dobra. Problemi su se javili u prijevremenom dozrijevanju, a onda i u berbi te organiziranju cijelog procesa izrade vina", kaže Zmaić. 

Prvi puta unazad 70 godina sušili se mladi trsovi

No, bilo je još izazova o kojima je više rekao izv. prof. dr. sc. Mato Drenjančević s FAZOS-a. "Po prvi puta u ovom stoljeću, a usudio bih se reći i puno duže, od drugog Svjetskog rata na ovamo, dogodilo se da su novopodignuti nasadi u investicijskom periodu u prve tri godine značajno patili zbog suše. Došlo je i do osjetnog sušenja trsova u mladim vinogradima", kaže Drenjančević pojasnivši da takvo što i u toj mjeri do sada nisu primijetili. 

"Ako bi se nastavilo s ovakvim količinama oborina, posebno uz takav raspored, onda će navodnjavanje biti nužna mjera u vinogradarstvu istočno kontinentalne Hrvatske što do sada nije bio slučaj. Mislim da će, kada su u pitanju mladi nasadi, to biti mjera bez koje se neće moći", komentira. 

Kada je riječ o starijima, vinova loza kao višegodišnja kultura iznimno dobro razvijenog korijena za sada ne pokazuje probleme po pitanju opskrbe vodom. A jedini nedostatak koji se mogao primijetiti su ožegotine na bobicama.  

Put prema znanstveno-istraživačkom centru

Na tri hektara vinograda nalazi se demonstracijsko-eksperimentalni nasad osam sorti vinove loze, a ondje će se provoditi i projekt Znanstveno-istraživačkog centra za vinovu lozu i vino Mandićevac. 

"Upravo smo dobili riješenu građevinsku dozvolu kroz program Europskog socijalnog fonda. Riječ je o projektu koji je na prioritetnoj listi Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nadamo da će se u idućem financijskom razdoblju, 2023. do 2027., pronaći sredstva i da će se ovaj projekt vrijednosti 35 milijuna kuna realizirati te omogućiti daljnji rad centra, ali i ovog vinorodnog područja", poručio je dekan Zmaić. 

U samo pokušalište kontinuirano ulažu, a u potpunosti su mehanizirani za potrebe tehničkog održavanja vinograda. "Problem je prerada, nemamo kapacitet i zato silno želimo i radimo na tome da izgradimo spomenuti centar koji bi bio multifunkcionalan. On bi uz postojeći pogon za preradu vina sadržavao i objekte za edukaciju, kao i mogućnost daljnje suradnje s drugim studentima i nastavnicima jer bi imao prostor gdje bi oni bili smješteni, gdje bi se dugoročno mogli razvijati projekti zajedno s laboratorijem za vinogradarstvo", opisuje. 

Studenti nositelji svih aktivnosti

A broj zainteresiranih za studijski program Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, sve je veći. Zmaić kaže da ih je svake godine sve više, a jedan od razloga je što im dolaze i studenti s nekadašnjeg Veleučilišta u Požegi, danas Fakulteta za turizam i ruralni razvoj. 

Kada je o studentima riječ, upravo oni u ovom pokušalištu odrade većinu poslova, a kako bi bili što spremniji za tržište rada. "Kontinuirano radimo s našim studentima, oni su nositelji svih naših aktivnosti, od rezidbe, berbe do proizvodnje vina. Uključeni su u sve procese i na taj način stječu kompetencije i vještine da budu potpuno spremni za tržište rada, odnosno unaprjeđenje svojih vinarija i podruma", zaključio je Zmaić. 

Osam najvažnijih sorti

U ovom demonstracijsko-eksperimentalnom nasadu je osam najvažnijih sorti vinogradarske regije Istočna kontinentalna Hrvatska, no ondje u isto vrijeme razvijaju i svoju kolekciju. "Jedan se dio odnosi na nacionalnu, sigurnosnu kolekciju autohtonih kontinentalnih sorti vinove loze, a od prošle godine imamo 20 novostvorenih stolnih koje su tolerantne na gljivične bolesti i na niske zimske temperature", otkriva Drenjančević dodavši da očekuju njezino daljnje širenje te da će dobiti vrijedne rezultate koji će pomoći proizvođačima da odaberu primjerene sorte, osobito u ovim izmijenjenim klimatskim uvjetima kojim svjedočimo iz godine u godinu. 

Kada govorimo o sigurnosnoj kolekciji, radi se o nacionalnom programu očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora gdje je vinova loza samo jedna od kultura. U Mandićevcu je rezervna za autohtone sorte, a primarna se nalazi u Zagrebu. 

"Ovdje se ne radi samo o biljnoj kulturi nego i o kulturnom nasljeđu. Potencijal tih sorti u izmijenjenim klimatskim uvjetima tijekom idućih godina će se možda izraziti ili neće. Zato ih čuvamo i pratimo njihova fizikalno kemijska svojstva, kako u moštu, tako i u budućnosti u vinu", zaključio je Drenjančević. 

Vinograd je blagoslovio župnik župe Drenje vlč. Željko Čabaj pa je miris slanine i kobasice s vatre na trenutak  zamijenio miris tamjana. Prisutni su uz njegovo predvođenje zazvali Božji blagoslov na vinograde da trsovi dobro rode te da grožđe i vino budu što kvalitetniji. 

Ugođaj s blagoslova, što se jelo i pilo, kako se družilo, pogledajte u galeriji ispod teksta.