Uvoz
29.10.2009.

Uvoz vina veći od izvoza

Domaći vinari zabrinuti jer je uvoz vina peterostruko veći od izvoza

2.993

148

Uvoz vina u Hrvatsku trenutačno je peterostruko veći od izvoza, a na našem tržištu trećina prodanog vina je iz uvoza, upozoreno je među ostalim na današnjem Vinskom forumu o suradnji vinara Hrvatske na izvozu vina održanom u Kutjevu. Stoga su hrvatski vinari s današnjeg foruma uputili zahtjev Vladi i resornom ministarstvu da se nešto hitno učini po pitanju stimulacije izvoza hrvatskih vina.

- Posebno zabrinjava uvoz makedonskih vina koji je najveći u ukupnom uvozu. Uvozne količine često se ne kontroliraju. Tako imamo dvije vinske tvrtke koje uvoze, ali i izvoze velike količine vina. Država mora napraviti dobru strategiju i poticati izvoz onih vina koja imaju kvalitetu kako bi se na taj način stvarao brend, ali i imidž zemlje kvalitetnih vina kako bi na taj način bili konkurentni u izvozu.

Hrvatska vina dobivaju medalje na međunarodnim i svjetskim sajmovima za kvalitetu što znači da imamo dobra vina, ali je problem što smo mi kao država anonimni u vinskom svijetu.

- Tako su Francuzi tek unazad dvije godine otkrili da i mi proizvodimo kvalitetna vina, ali zahvaljujući turistima, što znači da mi sami kao država nismo ništa napravili na promidžbi svojih vina - istaknuo je Vlado Krauthaker, koji 27 posto svojih vina izvozi i po toj količini je peti izvoznik vina.

I ostali vinari kao i vinarske kuće istaknuli su da država, ali i sami vinari moraju nešto hitno napraviti jer zalihe vina stalno rastu. Smatraju da bi država s poticajem od 50 milijuna kuna riješila sve viškove vina kroz izvoz te na taj način pomogla i vlastitom gospodarskom rastu.

Najvećih problema svjesni su i u resornom ministarstvu čija je državna tajnica Gabrijela Krasić poručila da se vinari po tom pitanju moraju međusobno organizirati, ali i brendirati hrvatsko vino kako bi ono postalo prepoznatljivo te raditi na njegovoj konkurentnosti.

Domaćin i organizator Vinskog foruma bila je tvrtka Kutjevo d.d., najveći hrvatski izvoznik vina koja već godinama oko 30 posto vlastite proizvodnje izvozi u nekoliko europskih zemalja. Pokrovitelji su bili Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, HGK i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.

Autor: Ljiljana Marić

Izvori

Večernji list

Tagovi

Vinogradarstvo Vino Uvoz Poticaji Kutjevo Izvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

Vakumirka - komorna 52x52 cm

KLUB

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

Tunel dingač

Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija

Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.

Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.

Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.

Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić

Tunel dingač
 
 Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
 Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
 
 Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. . 
 Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena. 
 Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita. 
 Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela. 
 
 Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
 Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
 
 Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
 Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt. 
 Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
 Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača. 
 
 Foto: TZ općine Orebić
 Pripremio: Tomislav Radić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

Uvoz vina veći od izvoza

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

Vakumirka - komorna 52x52 cm

KLUB