Pretraga tekstova
Obavijest Savjetodavne službe za vinogradare.
Od posljednje preporuke za zaštitu vinove loze prošlo je jedanaest dana. U tom je razdoblju prevladavalo kišovito vrijeme te su zabilježene velike količine oborina, a ovisno o lokalitetu, izmjerene su količine od 90 do 110 mm.
Rane sorte vinove loze kao što su Chardonnay i Pinot, ulaze u fazu cvatnje. Upozoravamo vinogradare na važnost provođenja redovite zaštite, budući da učestale oborine pogoduju razvoju zaraze peronosporom (Plasmopara viticola).
Dana, 20. svibnja završilo je inkubacijsko razdoblje primarne infekcije peronospore vinove loze te je u nedovoljno štićenim vinogradima, moguće naći simptome te bolesti u vidu uljnih pjega na listu.
Za suzbijanje peronospore vinove loze predlažemo primjenu sistemičnih pripravaka kao što su Mikal flash, Mikal premium F, Azimut 80 WG, Ridomil gold combi 45 WG, Forum star, Melody duo WP, Galben F ili Fantic F.
Za suzbijanje pepelnice (Uncinula necator) preporučujemo koristiti Crystal, Nativo WG, Domark ME, Collis, Postalon 90 SC, Luna Experience SC, Fond 12 E, Systhane 24 E, Topas 100 EC, Talendo ili Stroby.
Kišovito vrijeme koje je obilježilo prethodno razdoblje pogoduje razvoju ranog botrytisa ili sive plijesni, naročito kod osjetljivih sorata kao što su rajnski rizling, traminac i zeleni silvanac. Za suzbijanje razvoja sive truleži moguća je primjena botriticida Teldora SC 500, Chorusa 75 WG, Cantusa, Botrila 300 SC ili Pyrusa 400 SC.
Let grožđanih moljaca bilježimo od zadnje dekade travnja. Kišovito i prohladno vrijeme ometa embrionalni razvoj i odgađa početak masovnijeg izlaženja gusjenica, pa ne očekujemo veće štete od prve generacije grožđanih moljaca.
Pripravke za zaštitu bilja upotrijebite prema uputi proizvođača, a praznu ambalažu zbrinite na propisani način.
Suzana Slovic, dipl.ing.
E-mail: suzana.slovic@savjetodavna.hr
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Tagovi
Vinova loza Pepelnica Siva plijesan Savjeti Cvatnja Peronospora Grožđani moljci Savjetodavna služba Preporuke Botrytis Suzana Slovic Domark ME Uljne pjege Forum Star
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljop... Više [+]
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj događanja bio je podizanje svijesti putnika o važnosti očuvanja zdravlja bilja i odgovornog ponašanja tijekom putovanja.
Tijekom događanja putnike je educirao dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz razgovor i praktične primjere pojasnio kako se biljni štetni organizmi često šire nenamjerno, upravo putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.
U užurbanom aerodromskom okruženju putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, upoznati se s primjerima predmeta koji se smiju i ne smiju unositi s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Kroz jednostavne i vizualno atraktivne aktivnosti naglasak je stavljen na prevenciju i informiranost kao ključne alate zaštite biljnog zdravlja.
Pop-up event još je jednom pokazao kako se o složenim temama poput zdravlja bilja može govoriti jasno, brzo i razumljivo, čak i u nekoliko minuta prije leta, te kako male, svakodnevne odluke putnika mogu imati dugoročne posljedice za okoliš, poljoprivredu i bioraznolikost.