Ulazak u EU donosi zabranu sadnje novih vinograda

Tko svoje čokote do jučer nije upisao u "vinogradarski katastar", sljedećih nekoliko godina ne smije se baviti proizvodnjom vina.

Naime, posljednji dan svibnja rok je u kojem su oni zainteresirani za vinogradarsko-vinski biznis morali u ARKOD sustav Agencije za plaćanja u poljoprivredi prijaviti sve površine pod vinogradima koje do 30. lipnja namjeravaju iskrčiti i ponovno na toj površini zasaditi vinograd, te površine koje su već pripremili za sadnju vinograda, a koje još nisu evidentirane u ARKOD-u. Taj sektor pod posebnim je povećalom Europske komisije. Naime, zabrana sadnje vinograda za članice Europske unije traje do kraja 2015. godine, no prema raspravama u Bruxellesu, taj bi se rok mogao pomaknuti čak do kraja 2018.

Sadnji novih vinograda oštro se protive najveće vinske zemlje poput Italije, Francuske, Španjolske i Portugala. Smatraju da bi liberalizacija sadnje dovela do hiperprodukcije vina, do pada cijena i kakvoće, te "industrijalizacije" vinskog sektora, što bi uništilo obiteljske vinograde i negativno utjecalo na okoliš i vinski turizam. Još 2008. Europska komisija je donijela odluku o isplati subvencija od 6300 eura/ha onima koji iskrče svoje vinograde i okrenu se nekoj drugoj proizvodnji, odredila je da će kroz taj model biti prenamijenjeno čak 175 tisuća hektara. Samo površine koje zaključno s današnjim danom budu evidentirane u ARKOD-u ulaze u proizvodni vinogradarsko-vinski potencijal Hrvatske kao članice EU.

Dok Komisija ne izmijeni odluku o zabrani, ovdašnji vinari, izborio je hrvatski pregovarački tim, moći će samo obnavljati stare istrošene nasade i to isključivo visokosortnim vrstama vinskog grožđa. Financijska omotnica namijenjena vinogradarsko-vinskom sektoru Hrvatske na godišnjoj razini iznosi 10,8 milijuna eura. Do kraja 2012. u ARKOD je upisano 20.751 hektara vinograda, no orto-foto postupkom zabilježeno je još 3900 hektara vinograda koji nisu registrirani.

Autor: Božica Babić