Ubrani zadnji grozdovi: Godina bila izvrsna, no ne bez izazova

Na pokušalištu Mandićevac Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) ovih su dana ubrani posljednji grozdovi sezone i to sorte cabernet sauvignon. Kao i svake godine, završetak berbe protekao je u radnoj, ali i veseloj atmosferi, uz zajednički trud djelatnika Fakulteta, od studenata i asistenata, do profesora, prodekana i dekana.

Kako ističe prof. dr. sc. Toni Kujundžić, prodekan FAZOS-a, ova je godina bila iznimno uspješna: "Generalno, berba je bila odlična, urod je jako dobar, daleko viši u odnosu na prošlu godinu koja je bila izrazito sušna. Za sada stvarno svi pokazatelji su izvrsni". No, iako je bila rodna, pojavili su se i izazovi na tržištu.

"Kako ne valja kad nemate grožđa, tako ne valja i kada ga imate previše", rekao nam je te dodao kako je bio problem što su pojedine vinarije zatvarale vrata proizvođačima, i s te strane nastao je višak koji je zapravo onda napravio problem s cijenom na tržištu.

Ali generalno, svi su jako zadovoljni zbog prinosa koji su bili odlični.

Osam glavnih sorti i kolekcija od preko 300 vrsta

Na pokušalištu Mandićevac uzgaja se osam glavnih sorti: od crnih cabernet sauvignon, frankovka i merlot, te od bijelih chardonnay, graševina, rajnski rizling, traminac i sauvignon bijeli. "Ove godine smo posadili jednu značajniju kolekciju od preko 300 različitih sorti", objašnjava prof. Kujundžić.

Ističe da cilj pokušališta nije masovna proizvodnja, nego znanstveni rad i istraživanje.

"Nama nije cilj količina, nego biramo sortiment koji nam kasnije služi kao podloga za realizaciju različitih projekata. Jedan od njih je upravo pokus koji obrađuje tolerantne sorte na najznačajnije gljivične bolesti", pojasnio je.

Genetska banka na otvorenom: Posađeno 279 sorata vinove loze iz cijelog svijeta

Naglasio je zabrinjavajuć trend u vinogradarskoj proizvodnji u Hrvatskoj, a to je da potrošnja vina raste, odnosno potražnja, a s druge strane površine nam padaju. U zadnjih pet godina izgubili smo gotovo 5.000 hektara vinograda. Domicilno stanovništvo ima potražnju za vinom i tu bi svakako trebalo tražiti podršku države za dodatna ulaganja, da se potiče sadnja novih vinograda, smatra.

Dodaje kako se trenutno najviše koristi stari vinogradarski fond, a novih nasada gotovo da nema: "Trebalo bi se truditi da se taj trend što prije zaustavi kako bi se nadomirila potražnja za vinom koja je iz godine u godinu sve veća".

Tradicija i zajedništvo, ključ fakultetske berbe

Na berbu se osvrnuo i novi dekan FAZOS-a koji je čelnu funkciju preuzeo 1. listopada.

"Ovo već tradicionalno održavamo šest godina za redom. Berbe su prvenstveno namijenjene našim djelatnicima, da se svi zajedno okupimo, podružimo, ali i da oni koji nisu direktno uključeni u proizvodnju ili projekte koji se ovdje provode, upoznaju sve djelatnosti Fakulteta", rekao nam je dekan FAZOS-a, prof. dr. sc. Tomislav Vinković, koji ističe važnost tradicije i zajedništva koje se njeguje ovim događajem.

Prema njegovim riječima, ovakva događanja nisu samo prilika za druženje, već i za povezivanje teorije i prakse: "Ovo je prilika za ugodno druženje, ali i za upoznavanje sa svim djelatnostima Fakulteta. Apsolutno nema znanosti bez prakse", poručio je.

Centar za prilagodbu klimatskim promjenama u vinogradarstvu

Pokušalište Mandićevac ima i važnu znanstvenu i edukativnu ulogu. Na njemu se trenutno provodi projekt AdaptiVitis, kojim upravlja prof. Kujundžić.

Radi se o, pojašnjava dekan, izgradnji centra za prilagodbu klimatskim promjenama u vinogradarstvu, čija će izgradnja vjerojatno biti gotova ove godine. Taj će centar, dodaje, biti od velike koristi ne samo za istraživanja, nego i za studente.

"Ovo je izvrsna prilika za daljnje istraživanje, ali i da studenti mogu upoznati sorte koje teško da će na jednom mjestu moći bilo gdje drugdje vidjeti u Hrvatskoj".

Zaključuje da je glavni cilj pokušališta upravo povezivanje znanosti i prakse, kako bi se znanje o sortama, njihovim osobinama i otpornosti, prenijelo u stvarnu proizvodnju.