U potrazi za starim hrvatskim sortama vinove loze

Na domaćem, a posebno stranom tržištu, već duže raste potražnja za vinima autohtonih sorti vinove loze. U Krapinsko-zagorskoj županiji još je 2006. godine na inicijativu Grupacije za vinarstvo i vinogradarstvo koja djeluje u sastavu Županijske komore Krapina, Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom organizacijom za vinogradarstvo kao i spomenutom županijom, započet projekt zaštite i revitalizacije autohtonih sorti vinove loze Hrvatskoga zagorja. Realizacija je predviđena u dvije faze od kojih je druga počela 2013. godine.

Broj hrvatskih autohtonih sorti smanjen je za četvrtinu

Popriličan broj hrvatskih autohtonih sorti je nestao, stoga ih danas imamo četiri puta manje nego prije 100 godina. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj stanje je još lošije zbog blizine europskih zemalja čije su sorte vremenom istisnule naše, autohtone. Dva su osnovna preduvjeta kako bi se neka sorta vinove loze mogla smatrati autohtonom. Prvi je znanstveni dokaz da je sorta nastala upravo na nekom području i to na način da se otkriju njezini roditelji koji su također udomaćeni na tom području. Druga, češća pretpostavka za tvrdnju o autohtonosti, jest duga tradicija njezina uzgoja.

Autohtonim sortama traže se roditelji te djed i baka pomoću DNA analize

U sklopu prve faze projekta obiđeno je 50-tak lokacija na području Krapinsko-zagorske županije i označeno je ukupno 60 trsova od 26 različitih sorti. Na parceli Josipa Grozaja u Donjoj Pačetini posađen je i pokusni vinograd na kojem su zasađene sve pronađene sorte, a identitet kojih je utvrđivan putem DNA analize. Među autohtonim sortama su Mirkovača, Krapinska belina, Začretska belina, Zagorski divjak, Smudna belina, Starohrvatska črnina i Sokol.

Od stare krapinske beline potječu mnoge svjetski poznate sorte vinove loze

Najzanimljivija pronađena sorta je Stara krapinska belina ili Bela belina velika, koja je uz Pinot crni, roditelj Chardonnaya, jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorti. To je sorta za koju su istraživački otkrili da je roditelj više od 70 drugih sorti na svijetu, zbog čega su je i neki istraživači prozvali Cassanova među sortama. Također, vrlo vjerojatno, otkriveni su i djed i baka glasovitog Chardonnaya koji su isto tako zagorske sorte, a riječ je o Moslavcu ili Šiponu i dosad neevidentiranoj sorti nazvanoj Začretska belina.

Želite li staru sortu, posadite Sokol

Ova saznanja možda i nisu toliko važna za samo vinogradarstvo, no za brendiranje i popularizaciju zagorskih vina te njihovu promociju, itekako jesu. Najbolju kakvoću pokazala je autohtona sorta Sokol koja se još sadi samo u Hrvatskom zagorju i stručnjaci je preporučuju proizvođačima koji žele imati autohtone zagorske sorte.

Foto: Krapinsko-zagorska županija