Svjetska potrošnja vina najniža od 1961., gdje je tu Hrvatska koja gubi - i hektare i litre?

Površine pod vinogradima u Hrvatskoj i dalje su u padu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prošle godine bilježimo 16.789 hektara, istaknuo je dr. sc. Darko Cenbauer voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Predstavljajući aktualno stanje vinogradarstva i vinarstva na 35. Sabatini, naglasio je da s druge strane raste broj upisanih u Vinogradarski registar.

"Ovo se primarno odnosi na to da se subjekti upisuju da bi ostvarili svoja prava na potpore i sudjelovali u natječajima, tako da tu imamo jedan pozitivan trend“, otkrio je.

To znači da su 2024. bila upisana 28.043 subjekta, što pokazuje uzlazan trend već petu godinu zaredom. Inače, u 2020. ih je bilo 26.864.

Pad prometa 13%

Prema podacima HAPIH-a, ukupna prodaja vina na hrvatskom tržištu bilježi pad u posljednjih godinu dana. Nakon što je 2023. zabilježeno 527.211 hektolitara prometa, lani je ukupna količina pala na 457.037 hektolitara. Nekoliko stotina kamiona manje.

U razdoblju od 2020. do 2023. prodaja se kretala stabilno – od 494.697 hektolitara 2020., preko 510.805 hektolitara 2021. i 516.599 hektolitara 2022., do spomenutog vrhunca 2023. No, 2024. donosi značajniji pad od gotovo 13 posto u odnosu na prethodnu godinu.

"Struktura prodaje po vrstama vina pokazuje kako bijelo vino i dalje uvjerljivo dominira tržištem što odražava dugogodišnju tradiciju i strukturu domaće proizvodnje. U 2024. godini čak 78% ukupnog prometa otpada na bijela odnosno 354.630,0 hl, dok crna vina čine 18% ili 82.133 hl, a ružičasta svega 4% odnosno 20.274 hl", opisao je.

Usporedno s 2023. godinom, prodaja bijelog vina smanjila se s 392.325 hl na 354.630 hl, dok su crna vina pala s 114.225 hl na 82.133 hl, a ružičasta s 20.661 hl na 20.274hl.

Najveći pad proizvodnje Dalmaciji

Kako je naveo, u 2024. ukupna količina na tržištu Republike Hrvatske iznosila je 457.037 hektolitara, a najveći udio i dalje drži vinska regija Slavonija i Hrvatsko Podunavlje s 223.113 hektolitara, odnosno 49 % ukupnog tržišta. Na drugom mjestu nalazi se Središnja bregovita Hrvatska s 100.876 hektolitara (22 %), slijede Istra i Kvarner s 77.161 hektolitara (17 %), dok Dalmacija broji 55.887 hektolitara, što čini 12 % ukupne prodaje vina.

U usporedbi s prethodnim godinama, Slavonija i Podunavlje bilježe blagi pad s 254.667 hl u 2023. na 223.113 hl u 2024., što je smanjenje od oko 12%. Ipak, ta regija i dalje uvjerljivo prednjači po količini vina na tržištu.

Središnja bregovita Hrvatska pokazuje blagi rast u posljednjih nekoliko godina, s 88.270 hl 2020. na 100.876 hl u 2024., dok su Istra i Kvarner zadržale stabilnost, s blagim smanjenjem s 82.496 hl u 2023. na 77.161 hl 2024.

Najveći pad zabilježen je u Dalmaciji, gdje je količina pala s 77.168 hl u 2023. na 55.887 hl 2024. godine, što predstavlja smanjenje od čak 27,5%. Podaci pokazuju da se geografska raspodjela proizvodnje i potrošnje vina u Hrvatskoj i dalje temelji na tradicionalnim vinskim regijama, no tržišni trendovi upućuju na jačanje kontinentalnih proizvođača i osjetan pad udjela južnih regija.

Graševina i dalje najzastupljenija sorta vina u Hrvatskoj

Podaci HAPIH-a pokazuju i da graševina nadalje čvrsto drži vodeću poziciju na hrvatskom vinskom tržištu. Prema udjelu u sortimentu, Graševina čini čak 49% ukupnog tržišta vina s oznakom izvornosti (ZOI), dok u kategoriji vina s udjelom sorte višim od 85% zauzima 41%.

Na drugom mjestu nalazi se Malvazija istarska s 14% ukupnog tržišta i 12% u kategoriji vina s većinskim udjelom sorte. Treća najzastupljenija sorta je Plavac mali crni, koji zauzima 7% tržišta, odnosno 6% u skupini vina s više od 85% iste sorte.

Slijede Merlot, Cabernet sauvignon i Chardonnay, svaka s po 3% tržišnog udjela, dok Pošip, Žlahtina, Traminac crveni i Frankovka bilježe udjele od 2% ili manje.

Kategorija “Ostalo”, koja obuhvaća niz manje zastupljenih sorti, čini značajnih 28% ukupnog tržišta, ali samo 13% u skupini vina s većinskim udjelom jedne sorte. To pokazuje kako hrvatsko tržište, iako izrazito dominirano Graševinom i Malvazijom, zadržava veliku raznolikost u manjim sortama.

"Podaci potvrđuju kontinentalnu prevlast Graševine i istarsku snagu Malvazije, dok sorte poput Plavca malog i Pošipa čuvaju prepoznatljiv identitet dalmatinskih vinogorja", naglasio je.

Uvoz vina narastao 155% u 10 godina

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koje je obradio HAPIH-ov Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo, 2024. godina donosi novi skok uvoza. Hrvatska je te godine uvezla čak 336 isuća hektolitara vina, što je povećanje od 155 posto u odnosu na 2013. godinu.

Uvezeno je vino u vrijednosti od 62.115.238 milijuna USD (57.274.121 eura), odnosno količina od 336.133 hektolitara.

Vrbanek: Iskorištenost vinske omotnice je skandaloznih 18 posto i ne, nisu krivi vinari!

S druge strane, izvoz vina u istom je razdoblju bilježio tek blage pomake. Nakon laganog rasta do 2016. godine, količine stagniraju, a 2024. izvoz je bio tek 9,7 posto veći nego 2013. godine. Za 2024. iznosio je 20.470.000 milijuna USD (-2% u odnosu na 2023. godinu), 18.873.909 milijuna eura količina od 33.112 hL.

Ovi podaci ukazuju na rastuću ovisnost domaćeg tržišta o uvoznim vinima. Najvažnija zemlja uvoza je Sjeverna Makedonija, a zemlja izvoza Bosna i Hercegovina.

Berba 2025.

Davor Šestanović, voditelj Odjela Dalmacija prvi HAPIH-ovom Centru, osvrnuo se na berbu grožđa 2025 koju je obilježilo hladnije proljeće s vrlo vrućim početkom ljeta te sušom u južnim krajevima, da bi se uslijed promjene vremena kraj 7. početak 8. mjeseca i velikih oborina na lokalnim mjestima pojavilo ranije promjene boja na lišću vinove loze što je pak u nastavku otežalo zriobu grožđa i nedostatak potrebnih koncentracija šećera za berbu unatoč dobrim ostalim parametrima (pH/kiseline, fiziološka zrelost).

"Istra bilježi dobru berbu samo kod kasnijih sorti jer je kiša uzrokovala probleme pri berbi i odgodu iste. Istočna Hrvatska bilježi jako dobru berbu s prosječnim, a na mjestima i iznadprosječnim urodom", rekao je.

Čimbenici koji doprinose padu potrošnje vina

Prema podacima prikazanim na Sabatini, svjetska potrošnja vina u 2024. godini procjenjuje se na 214,2 milijuna hektolitara, što predstavlja pad od 3,3 posto u odnosu na 2023. godinu. Ako se ove procjene potvrde, kako smo čuli, riječ je o najnižoj globalnoj potrošnji vina od 1961. godine.

Ovaj pad, objasnio je Cenbauer, nije iznenadan – globalna potrošnja vina pokazuje silazni trend od 2018. godine, a na to je utjecalo više međusobno povezanih čimbenika: smanjenje potrošnje u Kini, koja je donedavno bila jedno od ključnih tržišta, pandemija COVID-19 i prateće mjere zatvaranja 2020. godine, geopolitičke napetosti, uključujući rat u Ukrajini te energentska kriza i inflacijski pritisci koji su dodatno opteretili tržište, povećavajući cijene vina i smanjujući kupovnu moć potrošača.

Iako je 2021. donijela kratkotrajan oporavak, rast cijena i gospodarska nesigurnost ponovno su utjecali na pad potrošnje u 2023. i 2024. godini. Glavna svjetska tržišta vina danas se suočavaju s izazovom – kako zadržati interes potrošača u vrijeme sve veće financijske i društvene nestabilnosti, zaključio je.