Škrlet - autohtona moslavačka sorta

Osim Škrlet, ova se sorta često naziva i imenom Ovnek žuti. Prvi se put spominje vezano uz područje oko Petrinje, a nalazi se u Gospodarskom listu XII/1856. godine u spisu gospodina Vukotinovića „Trsovi Hrvatske“, i to pod nazivima Kanigl gruner, Ovnek, Osukač ili Maslec. Prvo značajnije istraživanje ampelografskih i gospodarskih značajki objavljeno je 1985. godine u sklopu doktorske disertacije prof. dr. sc. Nikole Miroševića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Opis sorte

Sorta po dozrijevanju spada u 3. epohu, tj. u kasnije sorte, a u uvjetima moslavačkog vinogorja u prosječnim godinama dozrijeva u prvoj polovici listopada. Trsovi škrleta bujnog su rasta, debele rozgve, što posebno dolazi do izražaja u slučaju pretjerane gnojidbe vinograda. Posebno su jako razvijene vitice kojima se čvrsto povezuje s armaturom.

Grozdovi su valjkasto-piramidalni, i vrlo često s jednim ili dva krila. Čest je slučaj da zbog lošije oplodnje grozdovi budu rastresiti i rehuljavi, međutim u slučaju dobre oplodnje grozdovi su poprilično zbijeni. Oplodnja i pravilno zametanje bobica u grozdu jedan je od najvećih problema ove sorte. To uvelike ovisi o vremenskim uvjetima u vrijeme cvatnje na koje se malo može utjecati, ali i o bujnosti i ishranjenosti borom. Potvrđen je pozitivan utjecaj pinciranja mladica i folijarna ishrana borom na uspjeh oplodnje cvjetova u grozdu. Bobica je okrugla ili blago plosnata, žutozelene, a na osunčanoj strani i zlatnoljubičaste boje po kojoj je sorta vjerojatno i dobila naziv.

Sl.1. Škrlet spada u sorte s kasnijim dozrijevanjem

Prema nekim autorima, sorta se smatra relativno otporna na botritis, tj. sivu trulež, međutim u 2010. godini to nije bilo tako, tj. sorta je bila uvelike pogođena tom bolešću kao i svaka druga. Iznimka su jedino vinogradi s većim razmakom sadnje, većim razmakom sadnje unutar reda u kombinaciji s uzgojnim oblikom kod kojeg nema preklapanja rodnih elemenata (lucnjeva) između dva susjedna trsa (npr. jednostruki Guyot) te provedenom defolijacijom, tj. uklanjanjem lišća u zoni grožđa. Kako je rodnost na kratkom rodnom drvu nešto slabija preporučuje se dugi rez, i to dvokraki ili jednokraki uzgojni oblik. Škrlet pokazuje dobru kompatibilnost s danas najraširenijim podlogama za ovo područje SO4 i Kober 5BB, pri čemu se lagana prednost zbog utjecaja na skraćivanje vegetacije ove relativno kasne sorte daje podlozi SO4.

Postupak klonske selekcije

Ovo je prva sorta u Hrvatskoj kod koje je pokrenut postupak klonske selekcije. Prilikom provođenja klonske selekcije utvrđene su određene unutarsortne razlike u rodnosti, bujnosti, oplodnji, veličini grozda, ali i kod otpornosti na botritis.

Međutim, kod svih klonskih kandidata ove sorte utvrđen je značajno veći prinos u odnosu na ostatak populacije ove sorte, što se pripisuje tome što su klonski kandidati slobodni od gospodarski štetnih virusa, dok je u proizvodnim nasadima danas vrlo česta zaraženost ovim virusima. Vina ove sorte u većini godina su harmonična, lagana, svježa i imaju specifičnu, ali istovremeno nenametljivu sort nu aromu. Rijetki su slučajevi predikatnih vina ove sorte iz razloga što u fazi prezrelosti bobice vrlo lako otpadaju s grozda i tako nastaju veliki gubici.

Sl.2. Pojava botritisa na škrletu nakon pucanja bobica zbog obilnih kiša u 2010. g.

Najveća prednost sorte leži upravo u njenoj autohtonosti i dugoj tradiciji uzgoja u moslavačkom vinogorju koja olakšava plasman vina ove sorte na tržište koje sve više traži nešto što je kvalitetno i izvorno.

Autor: Darko Preiner, dipl. ing.