Pola ukupne proizvodnje vina u Hrvatskoj otpada na šest dominantnih sorti. Što još pokazuje Vinogradarski registar za 2017. godinu?
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Vinogradarski registar - godišnji izvještaj za 2017. godinu. Prema podacima iz registra, Istarska županija na dan 31.12.2017. imala je najveću površinu pod vinogradima u Republici Hrvatskoj, i to 3.009 hektara, dok su iza nje slijedile Osječko-baranjska županija s 2.325 hektara te Dubrovačko-neretvanska s 2.241 hektara, koja ima i najveći broj parcela pod vinogradom - njih 14.159. Županija s pak najmanjom površinom pod vinogradima je Ličko-senjska s 18,06 hektara, usitnjeni na 117 parcela.
Ukupno je na dan 31.12.2017. u Hrvatskoj bilo 19.670 hektara vinograda na 77.194 parcela, kojima su upravljala 39.014 poljoprivrednih gospodarstava. U Vinogradarski registar upisano je ukupno 23.919 subjekata, od čega su 22.812 fizičke osobe, 535 obrti, a 572 pravni subjekti. Najveći broj subjekata upisan je na području Splitsko-dalmatinske županije (3.297), zatim Dubrovačko-neretvanske (3.013) te Krapinsko-zagorske (2.745).
Ukupno je na dan 31.12.2017. zasađeno 14.644 hektara vinove loze. U top 3 sorti prednjači svakako graševina s 4.511 hektara, odnosno 20.766.079 trsova. Slijedi malvazija istarska na 1.662 hektara te plavac mali crni na 1.550 hektara.
Najmanje je zasađeno sorte syrah - 217 hektara, odnosno 1.098.152 trsova.
U vinskoj godini 2016. odnosno u razdoblju od 01.08.2016. do 31.07.2017. najviše je proizvedeno graševine, 32.977 tone grožđa, a od kojeg je dobiveno 221.674 hektolitara vina. Drugo mjesto zauzima malvazija istarska sa 8.200 tona grožđa i 54.257 hektolitara vina. I ovdje zadnje mjesto zauzima sorta syrah sa 799 tona grožđa i 4.992 hektolitara vina.
Prema podacima iz registra, Istarska županija na dan 31.12.2017. imala je najveću površinu pod vinogradima u Republici Hrvatskoj.
Na dan 31.07.2017. godine najviše zaliha vina kod proizvođača zabilježeno je za kvalitetno vino KZP (vino ZOI) bijelo, gdje ga je bilo 261.698 hektolitara, a najmanje ostalog bijelog vina. Detaljne podatke o zalihama po županijama, kao i o zalihama veletrgovaca za vino podijetlom iz EU i za vino podijetlom za vino iz trećih zemalja pogledajte u dokumentu ispod teksta.
Tablica: Zalihe vina na dan 31.07.2017.
|
Zalihe proizvođača (vino)
|
Ukupno (hl)
|
|
Vrhunsko vino KZP (vino ZOI) crveno/roze (VRKZP_C/R)
|
59.026,47
|
|
Vrhunsko vino KZP (vino ZOI) bijelo (VRKZP_B)
|
34.287,96
|
|
Kvalitetno vino KZP (vino ZOI) crveno/roze (KVKZP_C/R)
|
152.709,1
|
|
Kvalitetno vino KZP (vino ZOI) bijelo (KVKZP_B)
|
261.698,5
|
|
Sortno vino bez ZOI (sa oznakom sorte i berbe) crveno/roze (SV_C/R)
|
6.742,65
|
|
Sortno vino bez ZOI (sa oznakom sorte i berbe) bijelo (SV_B)
|
30.315,78
|
|
Vino bez ZOI crveno/roze (V_C/R)
|
30.356,63
|
|
Vino bez ZOI bijelo (V_B)
|
64.358,14
|
|
Ostala vina crvena/roze (OST_C/R)
|
10.820,79
|
|
Ostalo vino bijelo (OST_B)
|
6.720,38
|
Na dan 31.12.2017. najveći broj površina pod vinogradima (5.926 ha) nalazi se u rangu veličine gospodarstva od 0,1 do 1 hektar, dok s druge strane najveći broj poljoprivrednih gospodarstava (njih 13.499) ima 840 hektara površina na veličini gospodarstva manjim od 0,1 hektar!
Više podataka o godišnjem izvještaju za 2017. godinu iz Vinogradarskog registra pronađite u dokumentu ispod teksta.
Dokumenti
Tagovi
Autorica
U 15 minuta izrešetani vinogradi i voćnjaci: To nisu samo stabla i loza, to je nečiji život
Slični su zlatnim marama, uništavaju voćke i lozu - kako suzbiti zelenog i lozinog zlatara?
Kvarneru je nužna prilagodba modernom i preciznom vinogradarstvu
Trava u vinogradu: Kositi ili ne, tretirati ili okopavati, što kaže struka?
Prvi klonovi autohtonog trnjka dali odlične rezultate, na redu blatina i žilavka
Vinogradari, zaštitite nasade od plamenjače i pepelnice
Trava u vinogradu: Kositi ili ne, tretirati ili okopavati, što kaže struka?
Slični su zlatnim marama, uništavaju voćke i lozu - kako suzbiti zelenog i lozinog zlatara?
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
