Prosječan Hrvat/ica na godinu popije 28 litara vina, od kojih 8 uvezemo?

Proizvodnja vina u globalnom je padu, a ništa bolji nisu niti pokazatelji domaće vinogradarsko-vinarske scene. Prema podacima za prvih devet mjeseci 2024. zabilježen je pad od gotovo 19% u odnosu na godinu ranije, a njega stučnjaci objašnjavaju iznimno lošim lanjskim agroekološkim uvjetima u regiji Slavonija i Podunavlje koja inače čini polovinu domaće proizvodnje vina. 

Dok uvozna vina u cisternama sve više pristižu u Hrvatsku, najčešće iz Sjeverne Makedonije, istovremeno je izvoz naših količinski u manjem padu, ali uz podizanje vrijednosti. U izvozu naših vina, kao vjeran kupac dominira susjedna Bosna i Hercegovina, čiji žitelji nerijetko hrvatska vina doživljavaju domaćima.

Brojne podatke o aktualnom stanju u sektoru iznio je  dr.sc. Darko Cenbauer, načelnik sektora Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na 34. međunarodnom susretu vinogradara i vinara Sabatina.

Volumen domaćeg vinogradarstva prema Državnom zavodu za statistiku (DZS) obuhvaća 19.826 hektara pod vinogradima, dok je njih 17.278 evidentirano u vinogradarskom registru, podaci su Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sa zadnjim danom 2023. godine.

U istom je registru upisano 27.911 poljoprivrednih gospodarstava koje obrađuje te površine od kojih je tek 1.462 lani stavljalo vino na tržište. Oni su skupa proizveli 454.000 hektolitara vina u 2023. godini, odnosno 560.000 godinu ranije, kazuju podaci APPRRR o prijavljenim količinama vina. 

U strukturi domaće proizvodnje gotovo 9% čine vrhunska, oko 70% kvalitetna, dok je nešto manje od 20% vina kategorizirano u grupu bez zaštićene oznake izvornosti.

Podaci DZS-a o prometu vina govore o 28 litara potrošnje po glavi stanovnika, što uz 69% razine samodostatnosti implicira da 8 uvezemo.

Tri četvrtine domaćih vina su bijela, a popis dominantnih sorata i nadalje predvode graševina, malvazija i plavac mali.

Lani proizvodnja vina pala 10%

Globalno dolazi do smanjenja površina pod vinogradima. Proizvodnja vina u svijetu 2023. godine pala je za 10% u odnosu na godinu ranije.

Da ne bude sve tako sivo, pobrinuli su se pjenušci, kojih se sve više proizvodi u Hrvatskoj.

“Godine 2010. imali smo 15 proizvođača pjenušaca, a danas ih je 116”, istaknula je Jelena Puh Miloš, viša stručna savjetnica HAPIH-a.

Oni danas čine 1,58% domaće proizvodnje vina, od kojih je većina bijelih, te gotovo četvrtina ružičastih. Uz rast proizvodnje pjenušaca vidljiv je i rast uvoza istih, što zorno oslikava ukupan rast potražnje.  

Najveći rast u proizvodnji pjenušaca prošle je godine zabilježen u Osječko-baranjskoj županiji.