Pretraga tekstova
U kojoj fazi ima najviše šećera i kada je najbolje vrijeme za berbu, kao i kako vremenski uslovi utiču na sve ovo, za Agroklub otkrio je diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva, savjetodavac Danko Petrović.
Jedan od osnovnih znakova nastupanja faze sazrijevanja kod grožđa je promjena boje na pokožici.
Pored promjene boje na pokožici, dolazi i do niza drugih promjena koje karakteriziraju ovu fazu - bobica omekšava, a u njoj se naglo povećava sadržaj šećera dok se sadržaj kiselina smanjuje. Na pokožici, zajedno s gubitkom klorofila i prelaskom u boju karakterističnu za sortu, formira se voštana prevlaka ili pepeljak. Također, formiraju se i specifične mirisne tvari koje su karakteristične za svaku sortu.
U kojoj fazi ima najviše šećera i kada je najbolje vrijeme za berbu, za Agroklub otkrio je diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva, savjetodavac Danko Petrović.
Fenofaza sazrijevanja ili početak zrenja grožđa karakteristična je prije svega po nizu promjena na bobici izvana kao i u promjeni kemijskog sadržaja unutrašnjosti. Prije svega, boja bobice počinje se mijenjati u skladu sa sortnim osobinama. "Kod bijelih sorti postaje svijetla, čak prozirna uslijed gubitka klorofila, a osunčane bobice dobivaju svijetlo žutu boju. Obojene sorte dobivaju svjetlo ružičastu boju bobica u prvim fazama zrenja pa sve do tamno plave boje u punoj zrelosti. Na pokožici bobice formira se pepeljak i počinje sinteza specifičnih aromatičnih tvari. Sama bobica postaje meka", kaže Petrović.
Kemijski sastav unutrašnjosti bobice mijenja se, odnosno, povećava se sadržaj ugljikohidrata, a smanjuje se sadržaj kiselina. Fiziološka zrelost grožđa nastaje kada se vrijednosti šećera i kiselina ustale, to jest ne mijenjaju se poslije više uzastopnih mjerenja. Kako kaže Petrović, ovo se odnosi na period od tri do pet dana, a odnos fruktoze i glukoze trebao bi biti 1 : 1. Istovremeno je i sjemenka dobila tamnu boju i fiziološki je zrela.
U ovisnosti od namjene grožđa, berba se obavlja u različitim vremenskim periodima. Stolne sorte obično se beru na tzv. probirni način i to znatno prije fiziološke zrelosti. "Vinske sorte uobičajeno se beru u fazi pune fiziološke zrelosti, ali to nije pravilo i često ovisi o planiranoj kvaliteti i vrsti vina koja se želi dobiti. Ako se planira proizvodnja vina tipa suvarka ili čak tzv. ledeno vino, berba se obavlja znatno nakon fiziološke zrelosti kada postotak šećera u bobici znatno poraste uslijed gubitka vode ili čak kada se grožđe na čokotu zaledi", objašnjava savjetodavac.
Kako se pripremiti za početak sezone berbe grožđa i proizvodnje vina?
Ponekad se berba vinskih sorti obavlja i prije pune fiziološke zrelosti, ako želite dobiti lakša vina s većim sadržajem kiselina. Najbolji trenutak za berbu je kada nastupi faza pune fiziološke zrelosti.
Vremenski uvjeti i mogu značajno utjecati na fenofazu sazrijevanja grožđa. Za naše agroklimatske prilike, obično je period od kolovoza, čitav rujan pa i listopad, suh i topao što pogoduje sazrijevanju grožđa. Ako u ovom periodu bude dužih kišnih perioda, fenofaza sazrijevanja grožđa produžava se uslijed priliva vode u bobicu, a samim tim i smanjenja postotka šećera pa se berba odlaže. Nepovoljni vremenski uvjeti mogu utjecati na pojavu sive truleži grožđa koja može izazvati velike štete ako nije izvršena pravilna zaštita.
Fenofaza sazrijevanja grožđa traje od 20 do 60 dana i direktno je vezana sa sortnim osobinama i agroklimatskim uvjetima, poručuje Petrović.
Tagovi
Faze sazrijevanja Sadržaj šećera Danko Petrović Faza šarka Pepeljak Stolne sorte grožđa Siva trulež grožđa
Autor
Više [+]
Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !