Odbor za poljoprivredu EU parlamenta izglasao 'vinski paket' - koje mjere pomoći donosi sektoru?

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta izglasao je tzv. ”Vinski paket” odnosno paket mjera za pomoć sektoru koji se već niz godina nalazi u teškoj situaciji.

”Potrošnja vina u EU pala je na najnižu razinu u posljednjih 30 godina, a sektor je dodatno opterećen klimatskim promjenama, tržišnim viškovima, nestabilnim izvozom i bolestima poput zlatne žutice. Zato mi je posebno drago da smo na Odboru jednoglasno usvojili 'Vinski paket' koji se sastoji od financijskih i drugih mjera s ciljem potpore", kaže nam hrvatski eurozastupnik i jedini naš član tog Odbora, Marko Vešligaj.

U navedenom dokumentu je kao jedna od najvažnijih tema istaknuta zajednička borba protiv bolesti poput zlatne žutice vinove loze. U okviru ovog paketa, vinari suočeni s elementarnim nepogodama, bolestima vinove loze ili štetnika, dobivaju dodatnu godinu za sadnju ili obnovu vinograda.

Također, nadležnim nacionalnim tijelima država članica omogućuje se da, na temelju opravdanog zahtjeva vinogradara, odustanu od izricanja administrativnih kazni u slučaju nekorištenja odobrenja za sadnju vinove loze.

Filoksera današnjice: Zlatna žutica vinove loze nije samo problem Hrvatske

"Uz to, jačamo potporu vinskom turizmu, a što je osobito važno za Hrvatsku obzirom da su naše regije svjetski poznate vinske destinacije", kaže dalje Vešligaj dodajući da će EU FInancirati i do 60% troškova promotivnih kampanja u trećim zemljama.

Jačanje konkurentnosti europskih vinara

Financiranje može trajati 3 godine, uz mogućnost dva produljenja – ukupno do 9 godina, a našim će vinarima biti pokriveni troškovi oglašavanja, sajmova i događanja, izložbi, studija i istraživanja tržišta.

"Time jačamo konkurentnost vinara, a to je izuzetno važno u vremenima globalnih trgovinskih ratova koji, nažalost, najviše štete malim proizvođačima", dodaje zastupnik.

Vešligaj napominje da je novi paket posebice važan za Hrvatsku i u kontekstu primjene pravila o maksimalnoj površini vinograda ispod koje države članice ne moraju primjenjivati sustav odobrenja za sadnju vinove loze. Ta primjena se odgađa se za 4 godine, i to će Hrvatskoj i državama članicama poput Hrvatske, s trenutno niskom površinom vinograda, dati dovoljno vremena i prostora za razvoj vinogradarskih površina prije uvođenja sustava odobrenja.

"Ovo je i poziv Vladi RH da zajedno s jedinicama lokalne i regionalne samouprave pod hitno ojačaju nacionalne potpore vinarima kako bismo ih motivirali na sadnju te osigurali da imaju resurse potrebne da se hrvatski vinogradi šire i rastu", pozvao je zastupnik.

Svjetska potrošnja vina najniža od 1961., gdje je tu Hrvatska koja gubi - i hektare i litre?

Vinski paket kojega cjelovitog možete pročitati u dokumentu ispod teksta, upućen je dalje na glasanje te treba biti potvrđen na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Između navedenog, u istom se napominje da Unija ostaje globalni lider u proizvodnji vina, potrošnji i vrijednosti izvoza, ali društvene i demografske promjene utječu na količinu, kvalitetu i vrste koje se konzumiraju.

Vinski sektor EU karakterizira vrlo velik broj malih, obiteljskih gospodarstava, što rezultira raznolikom ponudom vina. Kako bi se jamčila ekonomska održivost njihovih projekata i poboljšala konkurentnost na globalnom tržištu, subjekti u sektoru i proizvođači stoga trebaju dugoročnu predvidljivost, s obzirom na znatna ulaganja potrebna za sadnju vinograda.

U 'paketu' se navodi i da državama članicama trenutačno može biti odobreno da isplaćuju nacionalna plaćanja proizvođačima vina za dobrovoljnu ili obveznu destilaciju vina. S obzirom na isplativost uklanjanja viškova proizvodnje s tržišta prije nego što se vino proizvede, primjereno je također predvidjeti mogućnost da se, u opravdanim slučajevima krize, državama dobri isplata nacionalnih plaćanja za dobrovoljnu zelenu berbu i dobrovoljno krčenje proizvodnih vinograda, uz određene uvjete.

Glavni elementi za određivanje najvišeg jediničnog plaćanja moraju biti utvrđeni kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja. U istu svrhu, ovom bi se Uredbom trebala utvrditi i ograničenja ukupnog iznosa nacionalnih plaćanja odobrenih u državi članici u bilo kojoj godini za destilaciju i zelenu berbu.

Za krčenje vinograda, s obzirom na strukturnu narav mjere i njezine veće troškove, nije, navodi se, primjereno utvrđivati ukupni maksimalni iznos nacionalnih plaćanja. Međutim, države članice trebale bi u svojoj obavijesti Europskoj komisiji pojedinačno obrazložiti ograničenje nacionalnih plaćanja, na temelju svojih specifičnih tržišnih okolnosti i okolnosti vinskih regija u kojima bi se mjera provodila.

Novi tip intervencije za vinski sektor

Visoko zarazni štetnici, poput zlatne žutice vinove loze (flavescence dorée), predstavljaju veliku prijetnju proizvodnji vina jer slabe trsove smanjenjem produktivnosti ili potpunim uništavanjem vinogradarskog fonda. Budući da je liječenje često teško ili nemoguće nakon što su trsovi zaraženi, samo preventivne mjere i mjere upravljanja mogu učinkovito odgovoriti na tu prijetnju. Uzimajući u obzir visoke fitosanitarne rizike koje takvi štetnici predstavljaju te važnost sustavnih i zajedničkih djelovanja radi sprječavanja njihova širenja, primjereno je osigurati posebnu potporu takvim aktivnostima. Stoga bi se novi tip intervencije u vinskom sektoru trebao dodati na popis vrsta intervencija.

Uzimajući u obzir ozbiljnu strukturnu proizvodnu i tržišnu neravnotežu koja postoji u određenim vinskim regijama, primjereno je omogućiti državama članicama da putem svojih strateških planova ZPP-a financiraju trajno krčenje proizvodnih vinograda.

Kako bi se osigurala odgovarajuća potpora vinogradarima u vezi s prilagodbom klimatskim promjenama, važno je predvidjeti mogućnost da države članice povećaju maksimalnu financijsku potporu Unije do 80% stvarnih troškova restrukturiranja i prenamjene vinograda ako intervencija slijedi taj cilj, stoji između ostalog u donesenom 'paketu'.