Dodatak su i najpoznatje hrvatske vinsko-pajdaške regule, Križevački štatuti, Zagrebačka puntarija, Varaždinski fureš, Ivanečka smešancija, Krapinski vandreček, Turopoljski štatuti, Koprivničke regule i Svetojanska lumperija, kao i Veliki ritual o krštenju mošta, čulo se na predstavljanju monografije dr. Tanje Baran.
Nakon Križevačkih štatuta, plodna autorica dr. Tanja Baran, inače dugogodišnja novinarka i glavna urednica HRT-ova Radio Sljemena, napisala je znanstvenu monografiju pod nazivom Hrvatska vinska kultura, koja je predstavljena u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a potom i u Križevcima.
"Ovo nije monografija koja bi pojašnjavala kako se u vinogradu liječi peronospora ili neka druga bolest vinove loze, odnosno predstavljala brojne i vrsne hrvatske vinare i raskošne domaće vinograde", rekla je Baran te dodala, da, iako i toga ima, ona je indetitetska, kulturološka knjiga o vinu, monografija iz koje se može saznati kako se uz vino živjelo nekad, a kako se živi danas, bez obzira bili mali ili veliki vinogradar i vinar. Moglo se to čuti na predstavljanju knjige, koju su uveličali i tri recenzenta emeritus prof.dr.sc. Stipe Botica, prof.dr.sc. Božo Skoko, prof.dr.sc. Đuro Horvat i nakladnik Željko Picig, direktor Prigorskih Media.
Kako se čulo, u njoj se opisuje razvoj svjetske vinske kulture i utjecaj na domaću, kao i razvoj hrvatske vinske kulture od stoljeća sedmog do danas, pijačka društva, klubove, vinske običaje i svece, vinsku kulturu u umjetnostima od raznih oblika likovnosti (kiparstvo, slikarstvo, karikatura i dr.), književnosti te glazbe. Inače, knjiga je teška dva kilograma i ima čak 456 stranica.
Dodatak su i najpoznatje hrvatske vinsko-pajdaške regule, Križevački štatuti, Zagrebačka puntarija, Varaždinski fureš, Ivanečka smešancija, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Koprivničke regule i Svetojanska lumparija, kao i Veliki ritual o krštenju mošta.
Knjiga ima, kako je već i navedeno, 456 stranica i 390 likovnih priloga, na kojima je autorica pogodila bit, detaljno prosuđuje razvoj hrvatske vinske kulture, iz perspektive životnih običaja vezanih za vino i oko njega što je sve skupa složila u skladnu cjelinu. Prof. Botica je uvjeren da će knjigu rado čitati i šira publika, jer ima dobar omjer zanimljivog teksta i mnoštvo slika.
Prof. Horvat je upozorio da površine pod vinogradima osjetno padaju u Hrvatskoj, koje su danas manje od 20.000 ha, a još prije 15-ak godina, to je bilo osjetno više. Dodao je da, primjerice, Slovenija danas ima više vinograda od Hrvatske odnosno više vinogradarskih regija i raznolikosti autohtonih sorata.
S druge strane, napominje, raste izvoz domaćeg vina, koje je sve bolje i prepoznatljivije u svijetu o čemu svjedoče i brojne priznate svjetske nagrade i priznanja koja sada redovito dolaze svake godine.
Prof. Skoko naglasio je važnost vinske kulture za brendiranje neke zemlje, što se jako dobro valorizira kroz turizam. Na tome polju, ističe, hrvatski vinari još uvijek zaostaju za maslinarima, posebno onima iz Istre.
Na kraju valja napomenuti da se najistaknuti spomenik hrvatske nematerijalne vinske kulture Križevački štatuti raščlanjuju i kroz suodnos usmene i pisane književnosti i kroz više žanrova: usmenu dramu i liriku te retoriku.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Grožđe, od antičkih vinograda do globalnog biznisa teškog milijarde dolara
Berba grožđa podruma Kolar: Trudimo se da opterećenost trsa bude mala zbog kvalitete
Jure, Antonio i Frane ispisuju novu vinogradarsku i vinsku priču otoka Visa
Vina Belje treći put proglašena najboljom vinarijom u Hrvatskoj
Berba grožđa podruma Kolar: Trudimo se da opterećenost trsa bude mala zbog kvalitete
Vina Belje treći put proglašena najboljom vinarijom u Hrvatskoj
Jure, Antonio i Frane ispisuju novu vinogradarsku i vinsku priču otoka Visa
EU još nije osigurala izuzeće od američkih carina na vino i žestoka pića
