Pretraga tekstova
Čak 89.768 vinograda pokrivaju 3,8 posto teritorija i sedam posto obradivih površina. Ondje je i 331 vinarija, što je znatan broj na 2,6 milijuna stanovnika.
Moldavija je kontinentalna država na jugoistoku Europe na koju se s većim zanimanjem počelo gledati tek nakon rata u Ukrajini. Ova mala država koja osim s Ukrajinom graniči i s Rumunjskom je pretežno agrarno-industrijska, a od ukupne površine od 33.843 km2, poljoprivredno zemljište zauzima gotovo 2.499.000 hektara od čega je više od 1.800.000 obradivo.
Unatoč solidnom gospodarskom rastu u posljednja dva desetljeća, Moldavija i dalje ostaje među najsiromašnijim zemljama u Europi, navodi worldbank.
Uz ratarske kulture kojima pogoduje blizina Crnog mora, blaga i sunčana klima te plodno černozemsko tlo, ova je zemlja poznata i po vinogradarstvu te izvozu vina.
Ondje postoje četiri vinske regije koje nose EU zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (PGI). To su Codru, Ștefan Vodă, Valul lui Traian i Divin, navodi wineofmoldova.
Vinarstvo ondje ima dugu povijest, čak 5.000 godina prije Krista, no, ovisno o političkom uređenju države, prošlo je vrlo turbulentna razdoblja.
Masovni uzgoj vinove loze zabilježen je za vrijeme njezine pripadnosti Sovjetskom Savezu, a površina vinograda iznosila je oko 106 tisuća hektara. Najviše rasprostranjena je bila domaća sorta Rara Neagra, a daljnji razvoj je doveo do povećanja površina pod sortama za bijela vina Aligote, Feteasca, Riesling, Rkatiteli, Traminac te Cabernet Sauvignon, Merlot, Malbec, Saperavi, Serecezione i Gamay freaux za crna.
No, dekret "O mjerama za iskorijenjivanje pijanstva i alkoholizma i proizvodnji domaćeg žestokog pića", kojega je vlast donijela 1985. doveo je do uništenja vinograda za 30 posto.
Nakon odvajanja Moldavije iz SSSR-a i njezine neovisnosti, donijeli su Zakon o vinovoj lozi i vinu, prvi takav među zemljama ZND-a, u vrijeme kada takav nije postojao ni u drugim europskim zemljama.
Idući udarac je im je zadao 1. (2006.) i 2. (2013.) ruski embargo. Naime, ta je zemlja prije 2006. bila među deset najvećih izvoznika vina u svijetu. Prvi embargo koji je trajao gotovo dvije godine doveo je do velikih gubitaka jer je čak 80 posto vina prije toga plasirano na ruskom tržištu. Proizvodnja je smanjena za više od 60 posto, a izvoz za 41 posto. Isti se scenarij dogodio i 2013.
Te je godine osnovana organizacija za promociju moldavskih vina, ali i s ciljem provedbe promjena zakonskog i regulatornog okvira vinskog sektora i promocije vinskog brenda zemlje, a kako bi došli do međunarodnog tržišta.
Ta zemlja danas ima 112 tisuća hektara pod vinogradima s više od 50 sorti, a ondje se godišnje ubere oko 600 tisuća tona grožđa, uključujući 100 tisuća tona stolnih sorti.
Čak 89.768 vinograda pokrivaju 3,8 posto teritorija i sedam posto obradivih površina, piše globalnews. Ondje je i 331 vinarija, što je znatan broj na 2,6 milijuna stanovnika.
Nažalost, ta će zemlja u povijesti svoga vinarstva morati zabilježiti još jedno turbulentno razdoblje. Rat u Ukrajini odrazit će se na izvoz u Bjelorusiju, Rusiju, Europu i Kinu, četiri najvažnija tržišta.
Vino je njihov treći izvozni proizvod, a 2019. godine ga je izvezla u vrijednosti od 137 milijuna dolara što je svrstava na 20. mjesto najvećeg izvoznika vina u svijetu, piše oec.world.
Izvoz je prekinut zbog rata, a kontejneri puni vina zaglavljeni su u Ukrajini, upravo u vrijeme kada su zazuzeli konkurentno mjesto na međunarodnom tržištu.
Tagovi
Moldavija Vinarstvo Moldavska vina Izvoz vina Tržište vina Rat u Ukrajini Ruski embargo Wine of Moldova
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 5 dana
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !