Milenijska godina za konavoska vina

Za razliku od drugih hrvatskih vinogorja u kojima je zbog dugotrojne suše urod grožđa značajno podbacio, konavoski vinari ipak ne bilježe velike štete. Posebno su zadovoljni kvalitetom grožđa koja je, prema riječima direktora Dubrovačkih podruma iz Grude Boža Martinovića, ove jeseni nadmašila sve dosadašnje.

Urod je za oko trideset posto manji nego prijašnjih godina, što i nije tako slabo u usporedbi s nekim drugim područjima u zemlji. Kada je o kvaliteti grožđa riječ izuzetno smo zadovoljni, štoviše držimo da je u tom smislu ovo milenijska godina, pa bismo od ovogodišnje berbe mogli očekivati izuzetno kvalitetna vina - ističe Božo Martinović.

Dekanterova bronca

Nakon Dekanterove brončane medalje koju je na ovogodišnjoj međunarodnoj izložbi vina u Londonu osvojilo njihovo vino Merlotina - berba 2007. te priznanja - preporuke prije dvije godine za Plausus iz 2006., konavoska vina sve su traženija među ljubiteljima vinske kapljice u Europi. Nakon njemačkog tržišta jako su dobro prihvaćena i u Švicarskoj pa se ohrabreni time rezultatima Dubrovački podrumi, sa sjedištem u konavoskom mjestu Gruda, sve više okreću izvozu.

- Ekonomska kriza u svijetu utjecala je i na kupovnu moć naših inozemnih klijenata, koji se sada rjeđe odlučuju za vrhunska i vrlo skupa vina pa najčešće biraju kvalitetna čija cijena nije previsoka. Izuzetak je Rusija gdje se najčešće traže izrazito jeftina ili pak vrlo skupa vina te smo trenutno pri kraju pregovora o plasmanu naših ponajboljih vina, poput merlota Merlotine, caberneta Trajectuma ili malog plavca Plaususa na to veliko tržište - kaže direktor Dubrovačkih Podruma Božo Martinović.

U godinama nakon Domovinskog rata ta je tvrtka poprilično uložila u nove nasade pa danas raspolaže s 35 hektara svojih obnovljenih vinograda te sa 70 hektara vinograda u kooperaciji s vinogradarima konavoskog vinogorja.

Grožđe s tih vinograda koristi se za proizvodnju Cabernet Sauvignona, Merlota, Raguse, Plavca, Kadaruna, Merlotine, Trajectum i drugih vina iz njihova asortimana.

Autor: Anet Franić