Metoda zaštite vinove loze slamom - koje su prednosti?

Vinograd Drage Kličeka kod Kaptola krije zanimljivu metodu zaštite u kojoj se trsovi štite prostiranjem slame na tlo između njih.

Više o tome su za Poljoprivrednu televiziju ispričali on i stručni savjetnik za hortikulturu iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Tomislav Božičević.

Stručni savjetnik upozorava da puno slame propada svake godine nakon žetve, a ona može biti itekako korisna. "Korov uzima biljci vodu, hranjivo i kisik, a sva ta tri neophodna elementa biljci trebaju. Ona ih čuva da njima raspolaže vinova loza, a ne samoniklo bilje", govori o prednostima ove metode.

Ističe da, kada se pokriju, korovi ne niču jer ne dobivaju sunca. "Također, smanji se isparavanje vlage koje se zadrži ispod slame i tako se ona ne diže u trsove pa je stoga i manja zaraza biljnim bolestima", naglasio je.

Dodaje i da se ispod nje razvijaju mikroorganizmi kojima obogaćujemo tlo prirodnim resursima koje je biljka u mogućnosti lakše usvojiti.

Nada se interesu ostalih vinara

"Također, sunce koje će ljeti sijati neće moći jako zagrijati tlo jer ono prevruće ubija sve mikroorganizme. Dakle, ostavljamo floru koja se nalazi u samoj površini tla živom", zaključio je dodavši da se truljenjem slame povećava i organska tvar.

Kako kaže Kliček, razmišljajući kako vratiti zemlji tvari koje trs uzima da bi uspješno rastao, u suradnji se s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede odlučio na ovaj korak. "Zahtijeva više rada, truda, ali to se na kraju uvijek isplati", ispričao je.

Ovaj se vinogradar nada da će njegov vinograd biti poticaj i ostalima da svoje zaštite ovom metodom od koje postoje dobrobiti za nasad, a ujedno se iskorištava slama nakon žetve.

Pogledajte videoprilog u cijelosti: