Marijan Matočec: Najbolja vina se rade u vinogradu, koje moramo sačuvati za unuke i zaštititi ih od zlatne žutice!

Od devet zlatnih medalja koje su s ovogodišnjeg Mundus Vinisa stigle iz Njemačke u Hrvatsku, tri su osvojila vina iz podravske vinarije Matočec: Pinot sivi Gold 2023, Chardonnay 2024 i Graševina Gold 2024.

''Za 36 godina predanog rada dobio sam više od tisuću zlatnih medalja na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Bilo je tu i 16 Decanterovih odličja, na kojojemu sam prvi puta sudjelovao 2018. godine", ponosno kaže Marijan Matočec, vlasnik vinarije i lijepe kušaonice kod Đurđevca, koji posluju u okviru suprugina OPG Nada Matočec.

Izazovi vinara Bregovite Hrvatske

Prema njegovim riječima, sjajno je što su se konačno povezali u Udrugu Bregovita Hrvatska koja lijepo radi na promociji vinara iz ovog kraja. No, s obzirom na to da je riječ o najmlađoj krovnoj organizaciji, koja je nedavno organizirala i Bregfest u Zagrebu, pred njima je još mnogo posla. Matočec ima dva hektara nasada s kojih godišnje proizvede oko 20.000 butelja. Ipak, ne tako davno, u Podravini ih je bilo i više - samim time i više vina.

Naime, osvrnuo se i na gorući problem zlatne žutice vinove loze, vrlo ozbiljne bolesti koja ugrožava brojne nasade u čak 14 kontinentalnih županija, a ishodište joj često budu zapušteni vinogradi, bilo da su hobistički, ili oni koji nemaju nasljednika, te su napušteni. Ali iz njih se američki cvrčak, uzročnik ove nezgodne bolesti, nekontrolirano širi na susjedne parcele.

''I ja ću vjerojatno morati iskrčiti jedan dio nasada, što mi nije drago. Ali nastojim na ovu veliku nedaću koja nas je zadesila gledati pozitivno, kao priliku za proširenje sortimenta i dugoročno unaprijeđenje poslovanja.. Razmišljam i o ponovno uvođenju nekih crnih sorata, iako je već niz godina crno vino u padu, što se tiče njegove domaće potrošnje", ističe Matočec, koji se nedavno vratio iz Bordeauxa s još jedne edukacije.

Prvi klonovi autohtonog trnjka dali odlične rezultate, na redu blatina i žilavka

Navodi i primjer Francuske, gdje je više puta bio na edukacijama koje smatra obaveznima, a za enologa je završio školu u Ljubljani. Tamo su, kaže, propisane visoke novčane kazne, a potom i zatvorske kazne u slučaju ponavljanja pojave zlatne žutice u nasadima.

"Nama treba edukacija o fitoplazmi, a nije dobro da smo izgubili rasadnike, kao i to da je struka izgubila glavnu riječ kada se radi o zaštitim sredstvima u vinogradu, jer se tamo rade najbolja vina", ističe radišni Matočec.

Vino ispod mora, ali i ono s peskov!

Cijene njegovih nagrađivanih proizvoda nisu tajna, sva su između 15 i 20 eura po butelji, te su jako dobro tražena i tržena, a jedino su ona koja odležavaju ispod mora, nešto skuplja.

"Odlučio sam staviti 99 butelja u kavez, jer ispod mora brže stare. Odležavanje može pomoći dobrom, odnosno učiniti ga još boljim, ali ne može spasiti loše vino. Ali nema teorije bez prakse, odnosno bez kušanja", kaže naš sugovornik, koji uvijek rado priča o svome poslu.

Uz redovnu liniju mirnih vina, koja obuhvaća osam etiketa, Matočec je davno zaštitio specijalne serije nazvane Vino s peskov, jer se njegova vinarija, okružena nasadima, nalazi nedaleko znamenitih Podravskih peski. Svo grožđe dolazi iz vlastitih nasada, koji se prostiru na oko 2 hektra, što mu omogućuje dobru kontrolu te iz godine u godinu podiže kvalitetu, ali i odgovara na sve zahtjevnije klimatske izazove. Novost u podrumu je i prvi pjenušac, što je postao dobar običaj boljih proizvođača.

"Morate biti iskreni, prije svega prema sebi, jer tražim iskrena vina, a držim da ga barik "ubija", kaže Matočec. Godišnje radi čak četiri analize, a uvijek traži da okus bude bolji od mirisa, jer ako na nosu obećava brda i doline, ne smije uslijediti razočarenje

Budući planovi

Čuli smo da to znači, ako to radite kako treba, onda nema filtracije vina, prije 1. travnja, odnosno kada ševa zapjeva, što znači da se ostavlja što duže bez filtracije. Valja voditi računa i o bačvama, za koje Matočec drži su najbolje one od 1100 litara, a da su one veće od 3000 litara problematične. Jednogodišnji ciklus je gotov prije ljeta, jer je već 1. lipnja sve u boci, zapakirano i spremno za tržište, na koje ne ide van prije rujna.

Matočec razmišlja i o nasljednicima, unucima, pa je ušao u suradnju s brojnim estradnim zvijezdama, koje njegove nasade na blagim padinama Bilogore, koriste kao glazbene kulise, za snimanje videospotova.

"Volio bih znati kuda ide hrvatski vinski brod, jer smo po broju nasada pali na razinu Slovenije (16.000 hektara - op.a.), a po proizvodnji još niže. Ja ću se potruditi da nakon knjige o vinariji, sagradim i muzej vina, financiran kao EU projekt", zaključuje Matočec.