Pretraga tekstova
I dok Hrvatska kroči europskim putevima, stalno zapinje o žrtve vlastite birokracije pa tako, uz svu volju ulagača, stopira vlastiti razvoj
Zbog spore administracije, neučinkovite birokracije, kao i neusklađenosti hrvatskih i europskih zakona, investicija tvrtke "Poljopromet" vrijedna najmanje šest milijuna eura na čekanju je već dvije godine. Pokušaj tvrtke da izgradi vinariju i kušaonicu vina sa svim pratećim sadržajima na predjelu Raba, stopiran je nemogućnošću ishođenja dokumentacije za gradnju. Obraćali su se lokalnoj vlasti, županiji, ali i ministarstvima - odgovor nisu dobili, a što je najgore − novac iz fondova propada. Lokacijska dozvola, koju je “Poljopromet” podnio nadležnom uredu za prostorno uređenje, odbijena je uz obrazloženje da planiraju izgradnju u zaštićenom obalnom pojasu te da vinarija nije ucrtana u generalnom prostornom planu općine Slivno, iako je riječ o objektima koji ne zadiru u zaštićeni pojas.
Tu počinje problem s nejasnim hrvatskim zakonima. Naime, Ministarstvo poljoprivrede, s kojim je “Poljopromet” sklopio ugovor o koncesiji na predmetnom zemljištu, izričito dopušta “postavljanje gospodarskih i pomoćnih objekata ako su u skladu s prostornim planom jedinice lokalne uprave”, u ovom slučaju Općine Slivno. I dok im Ministarstvo poljoprivrede odobrava izgradnju, Ministarstvo graditeljstva ne želi izdati lokacijsku dozvolu.
Tako se državne institucije međusobno nadmudruju, umjesto da rade svoj posao, a sve to na leđima poljoprivrednika. Svi su se nadali da će ulaskom Hrvatske u EU riješiti svoje teškoće, ali od toga za sada nema ništa pa su zasad stopirani ambiciozni planovi da prostor Komarne postane mala vinska regija.
Naime, zakoni EU-a propisuju da se vrhunska vina mogu proizvoditi samo ako je prerada grožđa organizirana u vinogradu. Zbog postojećih birokratskih prepreka, “Poljopromet” svoje kvalitetno grožđe sorti plavac mali, syrah, cabernet i chardonnay mora odvoziti na mljevenje u neku od vinarija na Pelješcu. Vlada je proglasila Komarnu posebnom vinskom regijom, a planirane su i vinske ceste, što je osnovni preduvjet za razvoj vinskog turizma.
"Zar nikoga u ovoj državi nije briga za to što investicija stoji i propada? Svi traže neke ulagače, a kad netko odluči raditi i graditi, onda se ne može maknuti s mjesta. Općinski prostorni plan nije nam toliki problem koliko činjenica da ne možemo dobiti dozvolu za objekte udaljene stotinu metara od mora. Iako gradimo objekte za poljoprivrednu namjenu, to nikoga u državnim institucijama nije briga", kaže suvlasnik “Poljoprometa”. Ako je suditi po ovoj antiinvesticijskoj priči iz Komarne, Hrvatska je ušla u Europu, ali Europa još uvijek nije stigla do Hrvatske.
Foto: freepik.com
Tagovi
Birokracija Komarna Vinska cesta Poljopromet Ministarstvo poljoprivrede Projekt Ministarstvo graditeljstva
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.