Kako Vinsku omotnicu spasiti od neiskorištenosti?

U Hrvatskoj je sve manje vinograda, površine opadaju iz godine u godinu, a 2025. smo zaključili sa 16.399 hektara. Lani smo proizveli 457 tisuća hektolitara vina, a uvezli 336 tisuća.

Situacija ne izgleda obećavajuće, usprkos mjerama pomoći koje su skrojene baš za domaće vinare i vinogradare. Kroz tzv. Vinsku omotnicu oni mogu rekonstruirati vinograde, ulagati u izgradnju i opremanje vinarija, te promovirati sektor.

Za sve to na raspolaganju im je 10,5 milijuna eura godišnje. Nisu to neki novci, u odnosu na mjere ruralnog razvoja, ali ni to ne uspijevamo iskoristiti.

Lani je vinarima isplaćeno manje od petine predviđene godišnje omotnice. Zbog čega imamo tako poražavajuću iskorištenost pitaju se mnogi?

Iskorištenost Vinske omotnice skandaloznih 18 posto - i ne, nisu krivi vinari

Konzultanti kažu da se natječaji loše planiraju, da bodovanje onemogućuje prijavu najvećem djelu korisnika, da se tijekom natječaja mijenjaju upute, pa je nejasno što vinari trebaju učiniti prilikom prijave na natječaj. Radionica za prijavitelje nije bilo, pa su mnoga pitanja ostala neodgovorena.

Isto pitanje postavili smo i ravnatelju APPRRR, Nikoli Dolačkom, koji je o ovoj temi govorio u podcastu Agrokluba.

Vinari odustaju od projekata

Kao jedan od razloga porazne iskoristivosti Dolački navodi činjenicu da, za razliku od drugih EU fondova gdje se novci koriste u višegodišnjim razdobljima, sredstva Vinske omotnice se odnose na jednu financijsku godinu, u kojoj se projekti moraju ugovoriti i isplatiti.

"U prošloj smo godini ugovorili preko 87% od ukupne alokacije, ali smo isplatili samo 17 posto. Zašto? Puno je vinara odustalo od projekta ili ga je prolongiralo za naredni period. Tako da ove godine očekujemo imati preko sto posto isplate, jer će na naplatu doći projekti od ranije“, rekao je ravnatelj Agencije za plaćanja te naglasio da je i sam vinar po struci "pa mi je to jedan od izazova da taj cijeli postupak unaprijedimo kroz komunikaciju s korisnicima i Ministarstvom poljoprivrede“.

Vinari žele da sustav bude brži i operativniji, da dođu do sredstava koja su im potrebna, traže specifične tehnologije kako bi išli u korak s vremenom. "Ako je projekt ugovoren, a korisnik odustane, on svejedno zauzima godišnju omotnicu pa nam zbog toga pada realizacija“, pravda se ravnatelj.

Samo tri projekta za promidžbu vina

Jedna od triju mjera, uz konverziju vinograda i ulaganja u vinarije, je promidžba na tržištima trećih zemalja za koju su lani odobrena tek tri projekta.

Na pitanje mogu li se sredstva iz te mjere prebaciti na druge dvije, Dolački odgovara da su to minimalna sredstva i da većina omotnice otpada na opremanje i konverziju, što čini oko 250 tisuća eura.

"Plan je da Agencija ubrza svoje procedure i pojednostavni ono što je u našoj domeni, ali postoji i zakonodavni okvir odnosno pravnik koji treba u suradnji s Ministarstvom prilagoditi vinarima, kao što se i vinari moraju jednim dijelom prilagoditi tom propisu“, navodi.

Ističe da je nedavno je održan sastanak u Ministarstvu na tu temu, došli su predstavnici vinara s konkretnim prijedlozima, a utvrđeno je da je kroz novi pravnik dosta njihovih zahtjeva već implementirano.

"Vjerujem i dat ću sve od sebe da dosegnemo puno bolje rezultate nego što imamo do sada, odnosno da iskorištenost te omotnice dosegne razinu koja nam je svima prihvatljiva“, zaključio je Nikola Dolački.

Pogledajte razgovor s njim o ovoj temi: