Pretraga tekstova
Financijska agencija objavila je rezultate poslovanja poduzetnika u djelatnosti i proizvodnji vina i uzgoja grožđa i navela tko je imao najveće prihode.
Za razliku od 2020. godine, poduzetnici u djelatnosti i proizvodnji vina i uzgoja grožđa prošlom 2021. mogu biti zadovoljni.
Ostvarili su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 8,7 milijuna kuna, objavila je Fina.
Riječ je o podacima koji se odnose na 264 poduzetnika koji su imali 1.246 zaposlenih, a podnijeli su godišnji financijski izvještaj.
Kako navode, pomatrana skupina ostvarila je 737,8 milijuna kuna ukupnih prihoda, 724,2 milijuna kuna ukupnih rashoda, dobit razdoblja od 59,8 milijuna kuna, gubitak razdoblja od 51,1 milijun kuna te su iskazali navedeni pozitivni rezultat, za razliku od 2020. kada je zabilježen neto gubitak od 51,7 milijuna kuna neto.
"Među 264 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa, najveće ukupne prihode ostvarilo je društvo Agrolaguna d.d. iz Poreča u iznosu od 126,6 milijuna kuna", stoji u objavi Fina-e.
U djelatnosti uzgoja grožđa, u 2021. godini, poslovalo je 119 poduzetnika koji su imali 820 zaposlenih. Oni su iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat (27,6 milijuna kuna), u odnosu na prethodno razdoblje kada su ostvarili neto gubitak od 45,1 milijun kuna.
"Ukupni ostvareni prihodi iznosili su 404 milijuna kuna, što je povećanje od 21,6 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu", napominju dalje.
Kod poduzetnika čija je pretežita djelatnost uzgoj grožđa, u 2021. godini društvo Iločki podrumi d.d. ostvarilo je najveće prihode, u iznosu od 71,9 milijuna kuna.
Tagovi
FINA Proizvodnja vina Proizvodnja grožđa Prihod Dobit Agrolaguna Iločki podrumi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić