Grožđe, od antičkih vinograda do globalnog biznisa teškog milijarde dolara

Grožđe je voće s tisućljetnom tradicijom, čija priča seže daleko prije pojave prvih pisanih civilizacija. Arheolozi su u Gruziji pronašli ostatke amfora starih oko 8.000 godina, s tragovima vinske kiseline, što upućuje na to da su ljudi tada već poznavali vinarstvo.

Slični dokazi pronađeni su i u drevnom Egiptu, gdje su freske prikazivale berbu grožđa i proizvodnju vina, te u Mezopotamiji (područje u jugozapadnoj Aziji između rijeka Eufrata i Tigrisa), gdje su ga Sumerani uključili u vjerske obrede.

Stari Grci vinovu lozu smatrali su darom boga Dioniza, dok su je Rimljani slavili kroz kult Bakha, boga vina i zabave. Rim je uveo sustavno podizanje vinograda, širio lozu po cijelom tadašnjem carstvu, od Španjolske do Britanije, te postavio temelje mnogih današnjih vinogradarskih regija. Taj antički odnos prema vinu kao simbolu zajedništva, kulture i užitka u velikoj mjeri živi i danas.

Globalni vinogradi i proizvodnja

Prema podacima Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), danas vinova loza zauzima oko 6,7 milijuna hektara širom svijeta, a godišnja svjetska proizvodnja grožđa iznosi približno 75 milijuna tona. Više od polovice tih količina dolazi iz samo pet država. Najveći proizvođač je Kina s gotovo 19 % svjetskog udjela, zatim tu su Italija i Francuska koje su poznate po stoljetnim vinogradarskim tradicijama, slijedi SAD s Kalifornijom kao vinogradarskim gigantom i Španjolska, lider po površinama vinograda.

Osim za svježu konzumaciju, grožđe se prerađuje u vino, sokove i sušene proizvode. Oko trećina svjetske proizvodnje ide na stolove potrošača kao svježe voće, dok ostatak završava u bocama vina ili kao grožđice, kojih se godišnje proizvede oko 1,4 milijuna tona.

U svijetu se godišnje proizvede oko 258 milijuna hektolitara vina, a najveći proizvođači su Italija, Francuska i Španjolska. Najveći izvoznici vina su Italija, Španjolska i Francuska, dok uvozni rekorderi uključuju SAD, Njemačku i Veliku Britaniju.

Ekstremne vrućine najveća su prijetnja uzgoju vinove loze, posebno pogođena Europa

Kad je riječ o svježem grožđu, Peru i Čile dominiraju kao izvoznici, dok Nizozemska i Italija služe kao glavna europska distribucijska čvorišta.

Najveća vinsko-kultivirana regija na svijetu je Castilla-La-Mancha u Španjolskoj koja obuhvaća oko 500.000 hektara vinograda. Iako se ovdje proizvodi veliki volumen jeftinijih vina, regija sve više privlači pažnju inovativnih vinara koji žele podići kvalitetu.

Druga po veličini je francuska vinska regija Languedoc-Roussillon sa približno 230.000 hektara vinograda. Značajan udio vina dolazi iz oznaka AOC (označavanje kontrole porijekla) i PGI (Zaštićena geografska oznaka), ali regija je također poznata po velikoj proizvodnji masovnih sorti.

Crna Gora se može pohvaliti najvećim vinogradom u jednom komadu u Europi. Riječ je o plantaži Ćemovsko polje koje se prostire se na oko 2.300 hektara u jednoj parceli. Vlasnik je kompanija "13. jul – Plantaže", a vinograd sadrži više od 11 milijuna loza, uglavnom autohtone sorte Vranac.

Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najveći grozd težio je čak 10,12 kilograma. Ovaj rekord postavljen je 4. kolovoza 2018. godine u Los Palacios y Villafranca u Španjolskoj, a pripisan je vinaru Sebastiánu Gómezu Falcónu. Raniji rekord od 9,4 kg držao je Čile još od 1984. godine.

Nutritivno bogatstvo u sitnim bobicama

Grožđe je nutritivno vrijedno voće bogato vitaminima C i K, kalijem, vlaknima i antioksidansima, posebice resveratrolom, koji se povezuje s kardiovaskularnim zdravljem. Sadrži 80–85 % vode, što ga čini laganom, ali energetskom namirnicom.

Dvanaest najpoznatijih i najrasprostranjenijih vinskih sorti grožđa, onih od kojih nastaje većina svjetskih vina obično se dijeli na crne (crvena vina) i bijele (bijela vina).

Crne sorte (crvena vina):

1. Cabernet Sauvignon, kralj crnih sorti, daje snažna, taninska vina s aromama crnog ribiza i cedrovine, uzgaja se diljem svijeta
2. Merlot, mekša, voćnija crna sorta, često miješana s Cabernet Sauvignonom
3. Pinot Noir, zahtjevna sorta, daje elegantna, laganija vina s okusom trešnje i maline
4. Syrah / Shiraz, punog tijela, bogata začinskim notama
5. Grenache / Garnacha, voćna i topla, često korištena u blendovima južne Francuske i Španjolske
6. Tempranillo, oslonac španjolske Rioje i Ribere del Duero, daje vina od svježih voćnih do moćnih odležanih

Bijele sorte (bijela vina):

1. Chardonnay, najpoznatija bijela sorta, od šampanjca do maslačnog Chardonnaya iz Kalifornije
2. Sauvignon Blanc, svježa, aromatična vina s notama citrusa i trave
3. Rizling, od suhih do slatkih vina, s visokom kiselošću i notama koštičavog voća, kralj njemačkih vinograda
4. Pinot Grigio / Pinot Gris, lagana, svježa bijela vina popularna u Italiji
5. Traminac, intenzivno aromatična sorta s notama ličija i ruže
6. Chenin Blanc, izuzetno svestrana, od suhih, pjenušavih do slatkih vina

Proizvodnja u Hrvatskoj

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj su površine pod vinogradima u 2024. godini iznosile 19.938 hektara, proizvedeno je 98.262 tona grožđa te 603.000 hektolitara vina.
Proizvodnja grožđa i vina, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), se odvija na 29.844 poljoprivrednih gospodarstava na 58.683 parcela.

Prosječan Hrvat/ica na godinu popije 28 litara vina, od kojih 8 uvezemo?

Najzastupljenije sorte vina u po proizvodnji su: graševina, malvazija istarska, plavac mali crni, chardonnay i merlot.

Vinogradi u Federaciji Bosne i Hercegovine se prostiru na površini od 4.000 hektara na kojima je tijekom 2024. godine proizvedeno 34.915 tone grožđa. Prinos po trsu je iznosio 2,5 kilograma što je u usporedbi s urodom iz prethodne godine više za 47%.

U Republici Srpskoj pod vinogradima je 603,9 hektara a proizvedeno je 2.607,6 tona. Dakle, ukupno je u 2024. godini u Federaciji BiH i Republici Srpskoj proizvedeno 37.522,6 tona grožđa, stoji u izvješću MSTEO Bosne i Hercegovine na osnovu raspoloživih statističkih podataka i podataka nadležnih entitetskih ministarstava za poljoprivredu.

Prema Republičkom zavodu za Statistiku u Srbiji su se u 2024. godini vinogradi prostirali na površini od 17.719 hektara, s prosječnim prinosom od 7,3 t/ha, a ukupan urod bio je 129.739 t. Najviše se uzgaja na području Župe, Fruške gore i Vranja.

Grožđe danas nije samo voće, ono je poljoprivredna kultura s velikim ekonomskim utjecajem. Procjenjuje se da svjetska trgovina ovim voćem i vinskim proizvodima vrijedi više od 40 milijardi dolara godišnje.

I dok su drevni narodi uživali u vinu kao daru bogova, današnji potrošači u njemu pronalaze spoj tradicije, gastronomije i hedonizma. Kroz tisućljeća, od antičkih svečanosti posvećenih Bakhu do modernih vinskih festivala, grožđe ostaje simbol zajedništva, blagostanja i užitka, a svaki gutljaj vina podsjetnik je na tu dugu i bogatu povijest.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/BearFotos, artistdesign.13}