Ekstremne vrućine najveća su prijetnja uzgoju vinove loze, posebno pogođena Europa

Sve svjetske regije u kojima se uzgaja vinova loza osjećaju sve snažnije posljedice klimatskih promjena, upozoravaju znanstvenici sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi, piše Farmer.

Iako su se tradicionalno najvećom prijetnjom smatrali iznenadni mrazovi, nova globalna analiza otkriva da upravo ekstremne vrućine, a ne hladnoća, predstavljaju sve ozbiljniju opasnost za proizvodnju vina, posebice u Europi.

Klimatske promjene pomiču granice uzgoja vinove loze

Već je ranije potvrđeno da porast globalnih temperatura pomiče vinogradarske regije prema polovima. U tradicionalnim vinogradarskim područjima grožđe danas dozrijeva brže i sadrži više šećera, što izravno utječe na kvalitetu vina. Međutim, do sada nije bilo sveobuhvatne globalne analize ovih promjena.

Znanstvenici navedenog sveučilišta analizirali su fenologiju vinove loze (različite faze rasta i razvoja) u kontekstu klimatskih uvjeta. U istraživanje su uključili podatke za više od 500 sorti vinove loze i 10 klimatskih pokazatelja, od najnižih temperatura u mirovanju i fazi pupanja, do ekstremnih vrućina tijekom vegetacije i uvjeta u vrijeme berbe.

Klima se mijenja, mogu li mediteranske sorte vinove loze uspjeti na kontinentu?

Rezultati su pokazali da klimatske promjene različito utječu na svaku vinogradarsku regiju, što dodatno otežava razmjenu iskustava i strategija prilagodbe među proizvođačima vina.

"Naša studija bila je veliko interdisciplinarno i međunarodno istraživanje u kojem su sudjelovali klimatolozi, agronomi, ekolozi i genetičari vinove loze iz Francuske, Španjolske, SAD-a i Kanade. Temeljila se na opsežnim bazama podataka koje su godinama prikupljane u francuskom istraživačkom centru INRAE - Domaine de Vassal“, istaknula je voditeljica istraživanja, prof. Elizabeth M. Wolkovich.

Europa se zagrijava brže od očekivanog

"Bila sam iznenađena razmjerima zagrijavanja, osobito u Europi. Naši podaci jasno pokazuju koliko se vegetacijska sezona promijenila uslijed klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem. Posjećujem Europu više od 15 godina i svjedočila sam sve učestalijim toplinskim valovima, ali analizirati stvarne podatke i shvatiti s kakvim se izazovima suočavaju vinari bilo je zaista šokantno“, dodala je Wolkovich.

Znanstvenike je posebno iznenadilo što najveće promjene nisu zabilježene u indikatorima vezanima uz hladnoću, već upravo u onima koji se odnose na ekstremne vrućine i ukupnu količinu topline.

"Očekivala sam da ćemo najveće promjene vidjeti kod pokazatelja niskih temperatura u fazama pupanja i berbe, no upravo su indikatori povezani s visokim temperaturama pokazali najveće varijacije“, zaključila je profesorica Wolkovich.

Ova sveobuhvatna analiza može nadopuniti regionalna istraživanja i pomoći vinogradarima u razvoju učinkovitih strategija prilagodbe na nove klimatske uvjete. S obzirom na brzinu promjena, znanstvenici pozivaju na hitno djelovanje kako bi se dugoročno zaštitila proizvodnja vina i očuvala raznolikost vinove loze.