Pretraga tekstova
Proglašena su šampionska vina ovogodišnjeg Vinkova
Syrah iz 2010. godine Željka Vrsaljka iz Nadina te Trebiano toscano iz 2011. Zlatka Kaštelanca iz Polače, šampionska su vina ovogodišnjeg Vinkova 2013., degustacije vina sjeverne Dalmacije, koje se po 16. put preksinoć održalo u Stankovcima.
Vrsaljkovo i Kaštelančevo vino pobjednici su u kategoriji vina na tržištu, odnosno već “dovršenih”, gotovih vina. Šampionsku titulu u kategoriji crnih desertnih vina odnio je Božo Bačić iz Podgrađa za svoju kombinaciju merlota, syraha i caberneta.
Stručna komisija od deset članova ocijenila je nekoliko dana prije svih 138 uzoraka prijavljenih vina, pa i ona koja su iscijeđena 2012. godine te su još u postupku proizvodnje. U toj kategoriji šampion je mješavina syraha i merlota Perislava Zrilića iz Benkovca, te muškat PZ-a Maslina i vino Željka Uzelca i Radoslava Bobanovića.
U posebnoj kategoriji vina od maraštine, koja se u Ravnim kotarima smatra autohtonom sortom grožđa, šampion je Srećko Troskot iz Zadra.
U Stankovcima se i ove godine skupilo sve najbolje što vinogradi Ravnih kotara mogu dati, pa je stankovački načelnik Željko Baradić ponosno mogao ustvrditi kako sjeverna Dalmacija sada proizvodi čak četiri milijuna litara vina godišnje, od kojih neka spadaju u kategoriju vrhunskih, neka u kategoriju kvalitetnih, ali ono što je važno jest da su se mnoga našla na tržištu, brendirana i prepoznata.
Baradić se prisjetio prvog Vinkova prije 16 godina, kada je stigao skroman broj uzoraka, s tim da je tada čak 400 litara jednostavno bilo proliveno jer su vina bila u kategoriji - smeća.
S godinama se napredovalo u edukaciji vinogradara i vinara pa se ovaj kraj sad ima čime pohvaliti. Zato su ove godine vinarski stručnjaci, enolozi i agronomi, predvođeni Antom Grubišićem i Zvonimirom Vlatkovićem, osim šampionskih, podijelili mnoštvo brončanih, srebrnih i zlatnih odličja, i to svim onim vinima koja su, po njihovu sudu, prešla bodovni prag od 65 od mogućih 100 bodova po pravilima Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo.
Stankovčani su i ovaj put napravili pravu vinarsku feštu za mještane i mnogobrojne goste. Stigao je i župan Stipe Zrilić, ali i, primjerice, umirovljeni operni pjevač podrijetlom iz Preka Šime Lucin, koji već godinama živi u New Yorku, a u Hrvatsku dođe svake godine baš u siječnju kako bi prispio u Stankovce.
Tako je bio i u “paradnom” žiriju amatera koji je u subotu ocjenjivao 20 vrsta vina, po 10 bijelih i crnih, i koji je, kako bi se potaknulo umijeće prepoznavanja vina, imao svoje interno natjecanje: tko će dati ocjenu koja će biti identična onoj koju je dala stručna komisija. Pokazalo se da je u tome najbolji poznati zadarski građevinski sudski vještak i procjenitelj Vice Tadić koji je čak za tri vina dao istu ocjenu kao i stručnjaci te tako dobio i prigodnu nagradu.
Foto: RGBStock
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.