Pretraga tekstova
Agrokor vina i HOK u akciji brendiranja vinske Hrvatske
Želimo postati regionalni lider u proizvodnji i prodaji vina, brendirati vinsku Hrvatsku te kreirati dodatnu vrijednost za svoje potrošače, zaposlenike i dioničare, kazao je direktor Agrokor vina Đuro Horvat na današnjem potpisivanju sporazuma s Hrvatskom obrtničkom komorom. S čelnikom HOK-a Matom Topićem dogovorena je, naime, suradnja na promicanju vinske Hrvatske i podizanju kulture stola i vina kroz edukaciju ugostitelja, turističkih djelatnika i potrošača na Agrokorovoj Akademiji vina.
Tvrtka Agrokor vina trenutačno okuplja sedam hrvatskih i jednu makedonsku vinariju i drži 31 posto hrvatskog tržišta vinima. Kao lider na tržištu stoga se, kazao je Horvat, osjećaju pozvanima da daju svoj doprinos u vinskoj konsolidaciji Hrvatske, koja u svijetu mora stvoriti percepciju da, osim sunca i mora, ima i vrhunska vina.
Horvat kaže kako Hrvatska u ovome trenutku nema loših vina i hrvatski vinari, uvjeren je, dugoročno mogu opstati u tom biznisu. No, potrebno je što prije stvoriti krizni stožer koji će što prije aktivirati sve njih da bi se došlo do konačnih rezultata. S podizanjem novih vinograda posljednjih godina u Hrvatskoj je, uz uvoz od 30-ak posto (koji i dalje raste!) već stvoren i višak vina te je potrebno raditi na njihovu većem izvozu. I to ne jeftinih vina po cijeni od eura, eura i pol, jer se Hrvatska ne može mjeriti s velikim svjetskim proizvođačima, nego s kvalitetnim vinima u višoj cjenovnoj kategoriji, skupljim od 5 eura. Potencijala s obzirom na brojne vrhunske i autohtone hrvatske sorte grožđa svakako ima, no trenutačno uspješno vinogradarstvo i vinarstvo ne prate ni dovoljan marketing ni druge pretpostavke da bi bili internacionalizirani i kod potrošača stvorili percepciju da dobivaju vrijednost za svoj novac.
Agrokor vina danas imaju 1845 hektara vlastitih vinograda, kojima zadovoljavaju 55 posto vlastitih potreba u proizvodnji vina, a 45 posto ostvaruju uz pomoć kooperanata. Godišnje je to 20 milijuna litara, a do 2012. plan je 23 milijuna litara. Na izvoz otpada deset posto proizvodnje, i to uglavnom na zemlje regije.
Posljednjih godina, kazao je Horvat, Agrokor koncern je značajno investirao u razvoj i dugoročnu strategiju vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj, nove vinograde (po hektaru 30.000 eura), tehnologiju i slično, no prave investicije, najavljuje, tek dolaze s gradnjom nove vinarije u Belju te daljim investicijama unutar postojećih vinarija.
Samo od početka ove godine, devet vina iz Agrokorovih vinskih kuća ostvarilo je 13 internacionalnih medalja. Najsjajnije među njima svakako su velika zlatna medalja za traminac - izbornu berbu prosušenih bobica 2006. te zlatna medalja za traminac Principovac ledenu berbu 2007., obje iz Iločkih podruma, osvojene na prestižnom ocjenjivanju Vinitaly u Veroni.
Autor: Jolanda Rak Šajn
Izvori
Tagovi
Vinogradarstvo Vinarstvo Vino Vinarija Agrokor Brendiranje Autohtona sorta Izvoz
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji