Pretraga tekstova
Prvih godina vino je njegovao u bivšoj garaži, ali uvidio je da se mora razvijati
Doslovno iz već legendarne kućne garaže, u nepuno desetljeće vinuo se među hrvatske vinske zvijezde. Zagorac Boris Drenški, poznatiji kao Bodren prema nazivu njegove tvrtke tj. vinarije, u početku svoga bavljenja lozom okrenuo se prema najvišim vinskim dometima. U zaseoku između Pregrade i Huma na Sutli, u Rusnici, koju je upisao na svjetsku vinsku kartu, proizvodi od prvog dana samo predikatna vina, od kasnih berbi do najviših i najcjenjenijih kategorija, ledenih i izbornih berbi prosušenih bobica.
Uz druge nagrade, zaredala su odličja ugledne svjetske revije Decanter - dosad čak 17, među njima i jedan regionalni pobjednik. Prvo službeno vino napunio je u gotovo tisuću bočica od 0,25 l iz berbe 2003. Tvrtku je osnovao 1999. kada je imao 42 godine, bez svoga vinograda. Sadio je sve provjerene internacionalne sorte: chardonnay, rajnski rizling, pinot sivi i bijeli, odnedavna i traminac, koje su se na zagorskim bregima, očito s odličnom mikroklimom i tlom, s finim kiselinama, pokazale itekako podobne za najviše predikate, dotad u toj regiji potpuno nepoznate. Prvih godina doista je vino njegovao u bivšoj garaži. Nakon učestalih priznanja i uspjeha, Drenški je uvidio da se mora razvijati, ulagati. Uz kuću je 2011. proširio garažu i opremio podrum primjeren vinariji, uredio je i omanju, ali vrlo luksuznu i otmjenu kušaonicu. Nakon dotad posađenih 7500 trsova na Vinagori i još tisuću od kooperanta (rizvanac, sauvignon, bijeli pinot) lani u studenome zasadio je čak četiri hektara, 20.000 trsova sivog pinota na odličnom položaju Zorkovu.
To je bilo primarno, kaže, nužan je sada i novi, pravi podrum s kušaonicom koji tamo planira sagraditi. No najveći pothvat gradnja je svojevrsnog vinsko-turističkog kompleksa uz tu vinariju. Planira podići zagorske hiže - apartmane najvišeg standarda, s pedesetak kreveta, a svaka će kućica nositi ime neke njegove sorte. Uz njih nalazit će se restoran, tereni za sportske sadržaje, bazen, a gostima će nuditi i razne proizvode od grožđa. Nada se sredstvima Ministarstava poljoprivrede i turizma. - To Zagorje još nije vidjelo, reći će kratko ovaj nadasve zanimljiv čovjek, u svemu osim u vinu jednostavan i škrt na riječima. Nema toga ni u Hrvatskoj... Podsjetimo da Bodren svakog blagdana sv. Vinka, 22. siječnja, bere ponešto za tu prigodu sačuvanog grožđa da bi napravio vino sv. Vinka. Poticaj za to dobio je od pokrovitelja akcije Večernjeg lista. Samouk je, učio je iz knjiga, a kako se vinima ne bavi sasvim profesionalno, jer i danas radi kao službenik u Krapini, u poslu sudjeluje čitava obitelj - supruga i obje kćeri Marta i Monika koja je apsolventica agronomije.
Nakon početnih tisuću, danas prosječno napuni 4 do 6000 boca od 0,25 l. Bodrenova su vina ili samo jedne sorte, primjerice chardonnay, ili mješavina nekoliko sorti pa tada nose tzv. fantazijska imena, primjerice triptih... Ekskluzivna su, na malo ih se mjesta može naći, primjerice u vinoteci Dropi obitelji Dropuljić. Kako i priliči, vrlo su skupa. Probila su se i u svijetu, lani je oko 450 bočica izvezeno u Dansku i Švedsku.
Autor: Vito Andrić
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 6 dana
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 1 tjedan
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx