Ogledno polje lavande Goran Tasić podigao je uz pomoć vranjske Poljoprivredne službe. Zajednički cilj im je bio da pokažu proizvođačima da na organski način mogu da proizvode i druge kulture poput lavande.
Svi oni koji dođu na gazdinstvo Gorana Tasića, iz Korbevca kod Vranja, ne odu sa njegovog imanja sve dok ne vide šta je sve postigao u organskoj proizvodnji kojom se bavi desetak godina unazad. Niko od njih ne ode, a da ne razgleda i organsko ogledno polje lavande francuske sorte "Vero", koje je pre nekoliko godina u saradnji sa vranjskom Poljoprivredno savetodavnom i stručnom službom zasadio na njivi koja se nalazi na 400 metara nadmorske visine.
Njihova zajednička želja je bila da ovdašnjim proizvođačima pokažu da na organski način, osim povrća, mogu da proizvode i druge kulture poput lavande.
Za ovog proizvođača je to bio veliki izazov, jer niko pre njega u Pčinjskom okrugu nije proizvodio lavandu na organski način i nije imao od koga da uči. Međutim, dovitljivi Tasić je sve nepoznanice savladavao u hodu tako da je sa uživanjem gledao kako se 2.200 zasađenih korenova lavande na površini od oko 20 ari pretvaraju u drvenastu, žbunastu biljku, čiji je vek trajanja nekih tridesetak godina.
To mu uopšte nije bilo teško da postigne jer se ova biljka veoma lako uzgaja i nema velikih zahteva kada je zemljište u pitanju. Njeno gajenje je vrlo ekonomično i može da posluži kao dobra paša za pčele.
"Tokom rasta lavande potrudio sam se da je orezujem tako da oblikuje gusto zbijen žbun. Posle toga više nije bilo potrebe da dodatno oblikujem krošnju. Redovno sam je kultivirao, kopao između redova i na vreme suzbijao korov tokom vegetacije", objašnja Tasić.
Njegovoj sreći nije bilo kraja kada je po prvi put procvetalo ogledno polje pod lavandom. Ono je i ove godine u berbi bilo atrakcija za mnoge prolaznike koji su dolazili na polje da se nadišu tog divnog mirisa i uberu po neki cvet. Slično je bilo i na dan berbe kada se poljem začula graja berača. Svima koji su došli u berbu naš sagovornik je poklonio po buket lavande i uputio ih je kako da je suše, govoreći im da je odlična za čaj, jer njeni sastojci smanjuju psihičku napetost, ublažavaju grčeve i pomažu u zaceljivanju rana.
"Svu lavandu koju sam ubrao dobro ću osušiti i spakovati u platnene vrećice i male kesice. Platnene vrećice sa lavandom su kod naših domaćica veoma na ceni, baš zbog toga što pomoću njih uspešno teraju moljce iz garderobera. Nažalost, na jugu Srbije nema veće potražnje za lavandom jer većina ljudi ne zna koliko je ona blagodetna za ljudski organizam i koliko se u svetu primenjuje u kozmetici i proizvodnji sredstava za higijenu."
Oglednim poljem lavande koje je Tasić odgajio na svom imanju pogotovo je zadovoljna Nada Lazović Đoković, savetodavac za ratarstvo u vranjskoj Poljoprivredno stručnoj službi, koja ističe da je ovaj zasad podignut sa ciljem da se ovdašnjim poljoprivrednim proizvođačima pokaže da se organska proizvodnja ne primenjuje samo u ratarstvu.
"Na gazdinstvu ovo proizvođača prethodne godine smo imali ogledno organsko polje sa heljdom koje je takođe dalo odlične prinose. Želimo da našim poljoprivrednicima ukažemo na prednosti koje daje organska proizvodnja", naglašava Lazović Đoković.
Podsećajući da je Tasić prošao trogodišnji pripremni period pre nego što je počeo da se bavi organskom proizvodnjom, ona je istakla da taj period nije skraćivan sa ciljem da se on što bolje pripremi, jer organska proizvodnja zahteva primenu strogih pravila.
"Vreme je pokazalo da je organska proizvodnja naša budućnost, pa je otuda veliki broj fungicida, pesticida i herbicida povučen sa tržišta i sve više se primenjuje biloška zaštita", podvlači savetodavac za ratarstvo.
U Pčinjskom okrugu, prema njenim rečima, nije došlo do povećanja broja domaćinstava koja se bave organskom proizvodnjom, ali da se na jugu Srbije sve više primenjuje takozvana integralna proizvodnja, koja je pogotovo zastupljena u Leskovcu. Ovakav način proizvodnje će se sve više širiti među proizvođačima, jer se Evropskoj uniji ne mogu više prodati proizvodi koji sadrže aktivne materije u plodu.
Foto prilog
Tagovi
Autorka