Pretraga tekstova
Ukupan broj lovaca se od 2022. povećao za 4,4 posto, a odstrijeljeno je preko 50 tisuća divljih svinja, objavio je Državni zavod za statistiku.
Prošle godine zabilježen je porast broja lovaca, objavio je Državni zavod za statistiku.
Naime, njih je u odnosu na 2022. bilo 4,4 posto više. Veći je i broj članova, za 5,2 posto, dok je broj pripravnika odnosno budućih lovaca, manji za 67 posto.
Tablica 1. Lovci
2022. | 2023. | |
Lovci - ukupno | 65.402 | 68.292 |
Članovi1) | 64.715 | 68.065 |
Pripravnici | 687 | 227 |
1) Članovi Hrvatskoga lovačkog saveza i vanjski lovci koji su evidentirani u HLS-u, ali nisu članovi
Prema njihovom izvješću, lani je odstrijeljeno 5,6 posto manje jelena, s odstrijeljena 6.682 grla, dok je odstrel srna manji za 1,3 posto, s odstrijeljena 17.644 grla. Odstrijeljeno je, pišu, više zečeva, za 3,7 posto te za 6,1 posto manje fazana u odnosu na godinu ranije.
"Odstrel divljih svinja je veći za 2,3 posto, s odstrijeljenih 50.030 grla", stoji na stranicama DZS-a. Dodaju kako je odstrel ostale pernate divljači veći za 1,5 posto, a ptica močvarica ostao je na približno istoj razini.
Tablica 2. Odstrel divljači
Ukupno | ||
2022. | 2023. | |
Jelen (sve vrste) | 7.080 | 6.682 |
Srna | 17.879 | 17.644 |
Divlja svinja | 48.893 | 50.030 |
Zec, tis. | 27 | 28 |
Fazan, tis. | 66 | 62 |
Močvarice, razne, tis. | 58 | 58 |
Ostala pernata divljač, tis.1) | 66 | 67 |
1) U skladu s propisom iz područja lovstva koji je na snazi
Tagovi
Državni zavod za statistiku Lovci Odstrel divljači Broj lovaca
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Matija125
prije 10 mjeseci
Umjesto da se prekomjeran broj određene divljači u određenim područjima odstrijeli, divlje svinje i jelena na primjeru mojeg područja, ista divljač radi brojne štete u poljoprivredi. Doslovno, što meni znači provoditi sve moguće mjere za sprečavanje svinjske kuga kad mi ista divlja svinja dolazi doslovno u dvorište (najbolje da se riješim svojih svinja i samo otvorim svinjac te će ove bez problema samo ući iz polja). U susjednoj općini veliki je problem i jelenska divljač. To su krda od po 30 do 60 i više jedinki. Gotovo je nemoguće uzgajati bilo kakvu kulturu (pojedu ljulj, lucernu i kukuruz). Umjesto da se nahrani sirotinja koje je sve više, divljač nam i dalje radi štete i narušava ionako mršavu i slabu poljoprivrednu proizvodnju.