Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj danas čini 47,5 posto kopnene površine države. Naše su šume poznate su po svojoj velikoj biološkoj raznolikosti. To je potencijal kojim naša zemlja doprinosi europskom prosjeku.
"Hrvatska ima dugu povijest dobrog upravljanja šumama i zato želim da provedba konkretnih mjera sadržanih u planovima gospodarenja i upravljanja šumama i dalje podliježe nacionalnim propisima.
Šume se moraju promatrati kao cjelina, pa i preko državnih granica. U tome je važna suradnja između država članica, a dobra iskustva upravljanja šumama moraju biti dostupna svima koji žele poboljšati njihovo stanje te upravo u tome i vidim potencijal ovog dokumenta o kojem raspravljamo", kazala je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, naša zastupnica Marijana Petir, sudjelujući u raspravi o Novoj strategiji EU za šume.
U raspravi je također naglasila da gospodarsko korištenje šuma uvijek mora biti usmjereno prema njihovoj održivosti kao i održivosti šumskoga prostora, kako bi se njihova kvaliteta i gospodarski potencijal očuvao za buduće generacije. Šume mogu biti, dodala je, generator zelenog gospodarstva u ruralnim prostorima te izvor drvne građe i izvor obnovljive energije.
"Šume su ujedno i važan element u borbi protiv klimatskih promjena, a upravo taj njihov doprinos, iako svima poznat, do sada nije bio adekvatno vrednovan. Šume su jednako tako najbogatiji spremnik biološke raznolikosti, a načini na kojima se njima gospodari, u značajnoj mjeri utječu na kvalitetu okoliša i u konačnici na zdravlje i dobrobit ljudi", kazala je Petir, koja se zalaže da kontrola politike šumarstva ostane u nadležnosti država članica zbog specifičnosti razvoja i prilika u šumarstvu svake države.
Ove godine Hrvatska obilježava 250 godina organiziranog šumarstva. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj danas čini 47,5% kopnene površine države. Naše su šume poznate po svojoj velikoj biološkoj raznolikosti te je 95% šumskog područja prirodnog sastava, što je rezultat duge šumarske tradicije održivog gospodarenja. To je potencijal kojim naša zemlja doprinosi europskom prosjeku, a iskustva gospodarenja šumama, prema specifičnostima pojedinih regija, jesu vrijedno znanje koje posjeduju hrvatski šumari.
"Gospodarenjem zavičajnim vrstama, na način prirodnog pomlađivanja, hrvatski šumari su očuvali prirodnosat naših šuma. Taj način gospodarenja šumama se ne koristi u svim zemljama EU i zbog toga smatram, da kao zemlja članica, moramo imati kontrolu politike šumarstva, uz primjenu svega što nam zajednička šumarska politika EU može korisno donijeti, jer globalne opasnosti koje prijete šumama ne poznaju nacionalne granice", zaključila je Petir. Inače, upravo na inicijativu naše zemlje, 2011. godina je u Ujedinjenim narodima proglašena Međunarodnom godinom šuma.
Foto: depositphotos.com, @amyinlondon
Tagovi
Autorica
Sa studija na posao: Drvna tehnologija povezuje studente s tvrtkama
Zakon o krčenju šuma: Samo četiri zemlje pod strogim nadzorom EU
EU strategija do 2030. izazov za Hrvatsku: Očuvati šume, zaštititi interese
Šumsko zemljište u Hrvatskoj: Rast proizvodnje drva, ali i šteta - požari i nevrijeme uzeli danak
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
Opg Goran
prije 10 godina
Moje je misljenje,kroz par godna necemo imati sume i drva cemo uvozit.Svi se bave drvima ruse,voze se u sloveniju,pocelo i u austriju,,najveci biznis do sada..