Ovo nije samo stablo, to je živi svjedok stoljeća, tihi čuvar velebitskih šuma i važan dio našeg identiteta. Njegovo očuvanje odgovornost je prema prirodi, ali i prema budućim generacijama, poručuju iz Parka prirode Velebit.
U planinskom predjelu Bovan kod Bakovca Kosinjskog, na području Općine Perušić, proveden je važan zahvat na zaštiti najvećeg stabla obične jele (Abies alba) u Europi, impozantne "Jele car".
Stablo visoko 42,5 metara i opsega 5,42 metra, procijenjene starosti preko 500 godina, suočilo se s ozbiljnim prijetnjama zdravlju, no pravovremenom intervencijom omogućeno joj je da i dalje ponosno prkosi vremenu.
Sanaciju je provela stručna ekipa Rewilding Velebit zaklada u partnerstvu s Parkom prirode Velebit, uz suglasnost Hrvatskih šuma i u suradnji s tvrtkom Jana Nature Company.
Jela je bila u narušenom zdravstvenom stanju: suhe, trule i oštećene grane ne samo da su ju slabile već su predstavljale i sigurnosnu prijetnju za posjetitelje. Uklanjanjem tih grana smanjen je rizik od propadanja stabla, ali i omogućena sigurnost u njegovoj blizini.
Dodatno, bilo je zaraženo imelom (Viscum album), parazitskom biljkom koja crpi resurse domaćina i dugoročno umanjuje njegovu otpornost. Parazit je također uklonjen tijekom ovog zahvata.
Kako ističu stručnjaci, pravovremeni sanitarni radovi sprječavaju potrebu za invazivnijim mjerama u budućnosti te omogućuju prirodan razvoj stabla. Zbog svoje biološke, kulturne i simboličke vrijednosti, "Jela car" ima značajnu ulogu u edukaciji i očuvanju prirodne baštine Hrvatske.
"Ovo nije samo stablo, to je živi svjedok stoljeća, tihi čuvar velebitskih šuma i važan dio našeg identiteta. Njegovo očuvanje odgovornost je prema prirodi, ali i prema budućim generacijama", poručuju iz Parka prirode Velebit.
Kako su invazivne vrste poput hrastove mrežaste stjenice stigle u Hrvatsku?
Zanimljivo je da se u neposrednoj blizini "Jele car" nalazi i Pisani kamen, epigrafski spomenik iz 1. stoljeća. Ovaj arheološki dragulj čuva zapis jedne od prvih poznatih međunarodnih arbitraža, ugovora između dvaju japodskih plemena, zaključenog uz posredovanje Rimljana, tadašnjih gospodara ovog prostora.
Tako na istom mjestu, u sjeni višestoljetne jele, priroda i povijest pričaju zajedničku priču o trajanju, opstanku i ravnoteži, priču koju danas, zahvaljujući uspješno provedenim radovima, možemo i ubuduće slušati.
Tagovi
Autor
Netko sjekirom uništava drveće na riječkom području?
Kako su invazivne vrste poput hrastove mrežaste stjenice stigle u Hrvatsku?
Talijani sječu mogu prilagoditi potrebama i utjecaju tržišta
Što donosi Uredba o deforestaciji? Politički instrument nosi prilike za europsko govedarstvo
