Talijani sječu mogu prilagoditi potrebama i utjecaju tržišta

Dok je u Hrvatskoj tek četvrtina šuma u privatnom vlasništvu, u Italiji je upravo obrnuto. Tek 25% tamošnjih šuma je u rukama države.

"Iznenadio me sastav ovih šuma, u smislu vrsta. Okruženi smo morem na svega nekoliko desetaka kilometara, a vidimo preborno gospodarenje, jele, bukve, što je prilično iznenađenje. Očekivao sam da ćemo zateći degradirane oblike, a ovo su većinom visoke, dobro gospodarene šume", rekao je dr.sc. Marko Zorić, šumarski stručnjak koji je s grupom europskih kolega posjetio talijansku regiju Kalabriju, sami špic "čizme", koja se južno od Napulja produžuje prema Siciliji.

Velika je sličnost u načinu gospodarenja ovim šumama, programima, načinu odabira stabala. Ali postoje i razlike u odnosu na Hrvatsku, koje najčešće imaju podlogu u zakonodavstvu. Oni naime baštine nešto veću slobodu, sječu mogu donekle prilagoditi potrebama i utjecaju tržišta.

Iznenađuje podatak da tek nešto manje od 20% površina talijanskih šuma ima planove gospodarenja.

"Mi smo u Hrvatskoj u jednom trenutku imali napravljene programe gospodarenja za cijelu državu. Doduše, danas su neki istekli, ali imamo podjelu po gospodarskim jedinicama i sad je samo pitanje kojom će se dinamikom obnavljati", kazuje Zorić, dobar poznavatelj prilika u sektoru.

S Talijanima dijelimo i sudbinu rasta površina pod šumama zbog depopulacije ruralnih prostora i posljedičnog pada poljoprivredne aktivnosti. Vidjeli smo i putem uz prometnice da dijelimo i brzorastuće invazivne vrste, pajasen, bagrem.

Šumari u Kalabriji

Serra San Bruno, gradić od 7.000 žitelja na 870 metara nadmorske visine ugostio je od 24. do 26. lipnja šumare iz brojnih zemalja EU zahvaljujući projektu FOREST4EU, koji provodi konzorcij od 16 partnera iz 9 zemalja predvođen Sveučilištem iz Firence, a u kojem važnu ulogu igra i naš Centar kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj CEKOM, iz Gradišta.

Projekt povezuje operativne skupine posvećene šumarstvu i agrošumarstvu kroz program Horizon Europe u cilju poticanja prijenosa znanja i najboljih praksi među stručnjacima različitih europskih zemalja u ovom području

Bila je to prilika da stručnjaci iz prve ruke saznaju kako ovdašnji šumari gospodare ovim vrijednim prirodnim resursima.

"Nakon Drugog svjetskog rata Italija se bavila intenzivnim pošumljavanjem", otkrio je okupljenima profesor Francesco Iovino, sugerirajući da današnje generacije baštine tadašnje napore. Današnje šume jele, bile su nekada polja krumpira.

Na ovom je području aktivna tvrtka Società Agricola La Foresta Srl čiji se poslovni model bazira na šumarstvu i pilani, kaže Luca Poletto dodajući da je takva vertikalna integracija ključ dobrog upravljanja. "Naši ljudi znaju što rade i kako rade jer brinemo i o njima, kao i o resursima kojim upravljamo".

Od tridesetak zaposlenih, veći dio radi u šumama dok ih je 10-ak angažirano u pilani. "Tako imamo kontinuiranu kontrolu nad procesima. Moramo znati tko nam radi u šumama, a valja i poznavati terene", dodaje ovaj upravitelj.

Voditeljica projekta i organizatorica okupljanja dr.sc. Francesca Giannetti naglasila je posvećenost održivom upravljanju šumama, očuvanju bioraznolikosti, ali i da pritisci 'zelenih' aktivista često izlaze izvan granica racionalnog. Što ih je, kao struku natjeralo da budu uspješniji u komunikaciji. Da bolje artikuliraju stavove struke prema javnosti, u tamošnjim medijima, pojašnjava.

Kartuzijanski samostan Serra San Bruno

Šume Kalabrije skrivaju i jedan od malobrojnih kartuzijanskih samostana, vrlo strogog rimokatoličkog reda, u kojemu, u tišini, molivi i ograničenom režimu živi i djeluje desetak redovnika

Okupljanje šumara bila je dobra prilika i za demonstraciju novih tehnologija, poput drona za prikupljanje podataka koji u tri sata leta može snimiti i do 350 hektara šuma.