Pretraga tekstova
Slučaj je započeo kada je vlasnik šumskog zemljišta postavio rampe, zabrane i znakove kojima je u potpunosti onemogućio prolaz biciklistima i jahačima
Vlasnik šume koji je samoinicijativno zatvorio više šumskih putova za bicikliste i jahače naišao je na odlučnu reakciju šumarske inspekcije i pravosuđa. Nadležni upravni sud presudio je kako su mjere šumarske vlasti bile zakonite te da vlasniku šume nisu povrijeđena nikakva prava, piše Agrarheute.
Slučaj je započeo kada je vlasnik šumskog zemljišta postavio rampe, zabrane i znakove kojima je u potpunosti onemogućio prolaz biciklistima i jahačima. Šumarska uprava ocijenila je da se radi o nedopuštenoj zabrani pristupa šumi, budući da za takve mjere nije ishodio potrebnu dozvolu.
Tijekom terenskog nadzora šumarski službenik utvrdio je da je vlasnik prethodno uklonio trake, transparente i hrpe granja koje su sprječavale ulazak na pojedine putove. No umjesto toga, postavio je tri rampe preko cijele širine šumskih putova, na koje je dodatno postavio znakove zabrane jahanja i vožnje bicikla.
Šumarska uprava istaknula je da su vožnja biciklom i jahanje na tim šumskim putovima zakonom dopušteni. Nakon provedenog postupka saslušanja, vlasniku je naloženo da rampe preuredi tako da omoguće prolaz pješacima, dječjim kolicima i biciklistima, te da ukloni znakove koji stvaraju dojam zabrane bicikliranja.
Također mu je zabranjeno da ubuduće poduzima bilo kakve mjere koje bi mogle odvraćati građane od ulaska u šumu. U slučaju nepoštivanja odluke, zapriječena mu je novčana kazna.
Biciklisti sjekli stabla, bježali i na koncu se potukli sa šumarom?!
Vlasnik šume uložio je žalbu, tvrdeći da je rampe već prilagodio te da su putovi loše stanje, oštećeni radovima izvlačenja drva i jahanjem konja. Naveo je i da jedan put završava slijepom ulicom, dok je drugi vrlo uzak i strm, te da u blizini jednog od putova postoji stari hrast koji prijeti padom.
Sud je, međutim, odbacio te argumente. U obrazloženju presude navodi se kako prirodne opasnosti poput nestabilnih stabala spadaju u uobičajene rizike boravka u šumi, koje posjetitelji prihvaćaju na vlastitu odgovornost. Zakon jasno propisuje da ulazak u šumu, upravo zbog takvih prirodnih opasnosti, nije odgovornost vlasnika.
Upravni sud zaključio je da je odluka šumarske uprave u potpunosti utemeljena na Zakonu o šumama, koji dopušta uklanjanje nezakonitih zabrana pristupa šumi. Sud je utvrdio da se radi o "čvrstim" šumskim putovima te da se na njih primjenjuje opće pravo pristupa šumi, uključujući i vožnju biciklom.
Pri procjeni prikladnosti putova za bicikliste, sud je naveo kako je ključno utvrditi uzrokuje li vožnja bicikla uništavanje šumskog tla, uznemiravanje divljači ili ometanje drugih posjetitelja, poput planinara. U ovom slučaju, takvi razlozi nisu dokazani.
Presuda šalje jasnu poruku: vlasnici šuma ne mogu samostalno ograničavati pristup šumama bez zakonske osnove i dozvole nadležnih tijela. Pravo građana na slobodno kretanje šumom, uključujući bicikliranje na uređenim putovima, zaštićeno je zakonom.
Tagovi
Biciklisti Jahači Šumarska uprava Sud Šumski putovi
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljop... Više [+]
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj događanja bio je podizanje svijesti putnika o važnosti očuvanja zdravlja bilja i odgovornog ponašanja tijekom putovanja.
Tijekom događanja putnike je educirao dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz razgovor i praktične primjere pojasnio kako se biljni štetni organizmi često šire nenamjerno, upravo putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.
U užurbanom aerodromskom okruženju putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, upoznati se s primjerima predmeta koji se smiju i ne smiju unositi s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Kroz jednostavne i vizualno atraktivne aktivnosti naglasak je stavljen na prevenciju i informiranost kao ključne alate zaštite biljnog zdravlja.
Pop-up event još je jednom pokazao kako se o složenim temama poput zdravlja bilja može govoriti jasno, brzo i razumljivo, čak i u nekoliko minuta prije leta, te kako male, svakodnevne odluke putnika mogu imati dugoročne posljedice za okoliš, poljoprivredu i bioraznolikost.