Što za proizvođače soje donosi nova uredba o deforestaciji? Tvrtke zabrinute, odredbe nejasne

Uredba Europske unije o deforestaciji, takozvana EUDR, usvojena je prošle, a njena puna primjena počet će krajem ove godine. To proizvođačima, prerađivačima i trgovcima sojom nameće nove zahtjeve koje moraju ispuniti već u ovogodišnjoj žetvi kako bi mogli izvoziti svoje proizvode na tržište EU.

Je li EUDR šansa ili izazov, ali i što će konkretno značiti ova uredba kako za zemlje EU, tako i zemlje okruženja, razgovaralo se jučer (21.5). na konferenciji i panel diskusiji na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu. Kako se čini, ni najveći proizvođači hrane i trgovci uljaricama još uvijek ne znaju što se točno od njih očekuje.

"Odredbe uredbe nisu jasne, uputstva za provođenje ne postoje. Najveći izazov je kako prikupiti geolokacije za 3. 000 kooperanata koji obrađuju više od 25. 000 parcela. Koje su to vrste dokumenata koja nam trebaju, tko će ih izdavati? Posebno osjetljivo pitanje za nas će biti kako će se tretirati soja koju skladištimo i ne prodajemo odmah. Ima više pitanja nego odgovora", rekla je ispred hrvatske tvrtke Žito d.o.o. Dubravka Herman Kovačević.

Slični strahovi postoje i kod prerađivača uljarica u Bosni i Hercegovini.

"Malo je vremena, a još manje znanja. Vjerujem da nam za godinu dana ovo neće biti pritisak i strah, jer ćemo se dovoljno upoznati s temom. Zanima nas je li naša država i Ministarstvo poljoprivrede spremno za ovakvu regulativu", pita se direktorica korporativnih komunikacija Bimal grupe u BiH Nataša Pucar.

U kompaniji Nestle su spremnije dočekali nove regulative Europske unije.

"Nestle je jedan od najvećih proizvođača hrane i implicirani smo ovom regulativom, jer je veliki dio sirovina koje nabavljamo označenom ovom uredbom. Već duži niz godina, sljedivost svih naših sirovina i gotovih proizvoda je pokriven, ali će biti modificran softverskim rješenjem na kojem upravo radimo", naglasila je ispred ove tvrtke Sanja Balabanova.

Krčenje šuma i soja 

A što zapravo donosi ova nova regulativa? To su došli doznati brojni proizvođači i trgovci sojom, jer je sala bila popunjena do posljednjeg mjesta. Konkretno, cilj ove uredbe je da osigura rastuću potražnju europskog tržišta za proizvodima kao što su soja, palmino ulje, guma, kakao, kava, proizvodi od drveta i goveda, a da njihova proizvodnja nije dovela do gubitka površina pod šumama. Da bi se to postiglo, potrebno je da svatko tko plasira ove proizvode na tržište EU, osigura da njihova proizvodnja nije povezana s krčenjem šuma.

"Ovo je veliki izazov, prije svega za sve izvoznike na tržište EU, zahtjevat će dodatne administrativne procedure, ali vidimo to i kao veliku šansu. Europa u odnosu na prekooceanske zemlje ima kraće lance opskrbe, lakše ćemo moći dokazati sljedivost, rizik od deforestacije je niži", kaže ispred organizacije Donau Soja Jovana Đisalov.

Zemlje zapadnog Balkana (Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Rumunjska) proizvedu godišnje više od milijun tona soje, a na tržište EU plasiraju više od 70 posto proizvodnje u obliku različitih sojinih proizvoda. Njihova vrijednost je više od od 500 milijuna eura.

"EUDR se odnosi na sve kompanije koje plasiraju proizvode na tržište EU, a koje će morati osigurati usklađenost s ovom uredbom. Stupa na snagu krajem prosinca ove godine, ali će se odnositi i na ovogodišnju žetvu i ostaviti nam samo nekoliko mjeseci za pripremu."

Što se očekuje od izvoznika?

Tvrtke će morati prikupiti katastarske podatke, ali i podatke o geokolacijama parcela na kojima se soja uzgaja.

"Morat će pribaviti dokaze da na tim parcelama nije bilo krčenja šuma od prosinca 2020. godine i potvrdu da je proizvodnja u skladu s važećim zakonima tržišta. Sve to će biti dio jedne izjave o usklađenosti koju će biti potrebno unijeti u informacijski sustav EU. Kontrolu će obavaljati kompetentna tijela EU koja su trenutno u formiranju", pojasnila je Đisalova i dodala da je Donau Soja regionalni centar u Novom Sadu partner za sve informacije u vezi s EUDR uredbom.

A zbog čega se sve ovo radi? EU je drugi najveći uvoznik proizvoda povezanih s krčenjem šuma na globalnoj razini. Soja čini 31 posto od ukupne deforestacije koja se kroz poljoprivredne proizvode uvozi u EU. Više od 30 milijuna tona sojinih proizvoda se uvozi u EU svake godine, pri čemu više od dve trećine dolazi iz Južne Amerike, gdje se šume i drugi vrijedni ekosustavi pretvaraju u poljoprivredno zemljište u nezamislivim razmjerima.

Srbija zauzima značajno mjesto na listi izvoznika sojinih proizvoda u EU odnosno 11 posto sojinog ulja dolazi iz ove zemlje.