Što donosi Uredba o deforestaciji? Politički instrument nosi prilike za europsko govedarstvo

"Europska unija, prema dostupnim podacima, uzrokuje 16% globalne deforestacije, dok Kina sudjeluje s 24%. Na tom podatku temelji se 'grižnja savjesti' i ideja da će smanjenjem potražnje za određenim robama utjecati na globalnu deforestaciju", istaknuo je dr.sc Drago Solić, upravitelj Sektora za razvoj stočarstva u Hrvatskoj aganciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na radionici Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH).

Upravo je zato donijela Uredbu o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma odnosno Uredbu o deforestaciji (EUDR), kojom se regulira stavljanje određenih proizvoda na tržište EU kako bi se spriječilo njihovo povezivanje s krčenjem ili degradacijom šuma.

Okolišna odgovornost

Konkretno, Uredba zabranjuje stavljanje na tržište proizvoda koji potječu s parcela gdje je nakon 31. prosinca 2020. došlo do krčenja ili degradacije šume.

"Poljoprivredna ekspanzija uzrokuje 90% deforestacije, a napasivanje goveda je uzrok 40% od ukupne deforestacije“, rekao je Solić.

Kaže, pitanje očuvanja okoliša prelazi granice nacionalnih država, jer posljedice klimatskih promjena, uništenja bioraznolikosti i gubitka prirodnih resursa osjećaju svi bez obzira na geografski položaj.

"Europa preuzima odgovornost za globalne probleme, iako je pitanje koliko je takav pristup održiv ako ga ne prihvaćaju najveća globalna gospodarstva. Nedavno smo imali priliku vidjeti oko čepa koji je povezan s bocom na djelu javno izrugivanje s europskom politikom usmjerenom za zaštitu okoliša i proglašavanje takvih mjera birokratskim apsurdom", dodaje.

Međutim, kaže Solić, EU nije naivna, jer različito pristupa proizvodima ovisno o samodostatnosti. Za govedinu, koja je ključna u ovoj uredbi, postoje jasna ograničenja, dok je za ovčje meso fleksibilnija i sklapa dodatne trgovinske sporazume s državama poput Novog Zelanda i Australije, jer nije samodostatna u proizvodnji.

"Kao još jedna velika inicijativa koju pokreće EU na globalnoj razini posebno se ističe pitanje dobrobiti životinja. EU inzistira na visokim standardima, što povećava troškove proizvodnje i smanjuje konkurentnost europskih proizvođača. Cilj je nametnuti iste standarde i zemljama izvoznicama u Uniju, kako bi se izjednačila konkurentnost“, pojašnjava navodeći da treba znati da dobrobit nije predmet ove Uredbe.

Krčenje šuma

S druge strane, zemlje poput Brazila i Argentine razvoj temelje na poljoprivredi i širenju obradivih površina, što često znači krčenje šuma.

"EU je statističkom analizom utvrdila koje robe najviše uzrokuju deforestaciju, a to su: palmino ulje, soja, drvo, kakao, kava, govedo i kaučuk. Ključno je da proizvodi povezani s deforestacijom nakon 31. prosinca 2020. ne mogu na naše tržište“, kaže.

Ako je išta Hrvatska donijela u EU, onda je to prirodan i održiv način suživota sa šumama

Uredba uvodi dva važna pojma: deforestacija (prenamjena šume u poljoprivredno zemljište) i degradacija šuma (promjena šumskog pokrova, npr. zamjena primarnih šuma plantažama). Detaljna definicija degradacije još se očekuje od FAO-a i Europske komisije.

"Svaki proizvođač ili uvoznik mora priložiti izjavu o postupanju s dužnom pažnjom, koja uključuje geolokaciju proizvodnje i količinu robe. Kod goveda, svaka promjena lokacije mora biti zabilježena“, ističe.

Ova obveza vrijedi i za izvoz iz EU, čime se želi pokazati dosljednost. Zemlje su podijeljene prema riziku od deforestacije (nizak, srednji, visok), što utječe na razinu kontrole i administrativne zahtjeve.

"Implementacija uredbe nosi značajne administrativne izazove, osobito za zemlje koje nisu spremne, što je bio jedan od razloga njezine odgode. Što se tiče utjecaja na stočarsku proizvodnju, soja će se moći uvoziti samo s područja bez deforestacije, a kako je sojina sačma najvažniji izvor bjelančevina u hrani za životinje onda je za očekivati povećanje cijene stočne hrane te u konačnici i povećanje proizvoda animalnog podrijetla“, napominje.

Zakon o krčenju šuma: Samo četiri zemlje pod strogim nadzorom EU

Skuplji uvoz može potaknuti veću potražnju za domaćim proizvodima, dodao je Solić, što bi moglo pozitivno utjecati na europsko govedarstvo i prerađivačku industriju.

Alternative u EU

EU će svakako pokušati pronaći alternativu korištenju sojine sačme u krmivima poput stočnog graška, boba, ali i preciznoj hranidbi s izbalansiranim obrocima i krmnim smjesama temeljenim na aminokiselinskom sastavu, a ne samo na sadržaju sirovih bjelančevina. Izdvojimo, kaže, ovdje bob koji je dugo godina bio zapostavljena krmna kultura, a sada doživljava pravu renesansu u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

"Uredba je i politički instrument, EU nastoji preuzeti globalnu odgovornost za okoliš, što izaziva otpor u zemljama koje razvoj temelje na poljoprivredi“, ističe Solić

Zaključno, EUDR je ambiciozan i složen dokument koji nastoji promijeniti globalne tokove trgovine i zaštite okoliša.

"Donosi brojne izazove od administrativnih do ekonomskih ali predstavlja važan korak prema održivijoj poljoprivredi i odgovornijoj potrošnji u EU. Puna implementacija zahtijevat će prilagodbe u cijelom lancu proizvodnje, trgovine i zakonodavstva, ali i otvara nove prilike za razvoj domaće proizvodnje i inovacija u poljoprivredi“, zaključuje.