Pretraga tekstova
Analiza prosječnih neto plaća zaposlenih u poljoprivredi pokazuje da najbolja primanja imaju zaposleni u šumarstvu i sječi drva čiji prosjek iznosi 5.974 kuna.
Prosječna neto plaća zaposlenih u poljoprivredi za prvih pet mjeseci u ovoj godini iznosila je 5.054 kune te je za 606 kuna manja od državnog prosjeka koji iznosi 5.660 kuna, kako je objavio Državni zavod za statistiku. Plaće u poljoprivredi su nominalno veće za 3% u odnosu na isto razdoblje lani, a isti je i njihov realan rast, s obzirom da je indeks potrošačkih cijena ostao na približno istoj razini.
Analiza prosječnih neto plaća zaposlenih u poljoprivredi pokazuje da najbolja primanja imaju zaposleni u šumarstvu i sječi drva čiji prosjek iznosi 5.974 kuna. Veliki udio zaposlenih u ovom sektoru prima plaću iz državnoga proračuna kao djelatnici Hrvatskih šuma. Manje su plaće zaposlenih u realnom sektoru. Prosječna neto plaća ribara iznosi 4.893 kune, a zaposlenih u biljnoj i stočarskoj proizvodnji 4.236 kuna. Poljoprivredni sektor u Hrvatskoj je jedan od slabije plaćenih od njih 19, koliko ih se prati.
Manje prosječne plaće od zaposlenih u poljoprivredi imaju zaposleni u prerađivačkoj industriji i to za jednu kunu, zatim u građevinarstvu, trgovini na veliko i malo, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. U realnom prijevodu, u rangu plaća poljoprivrednika i ispod njega su trgovci, građevinari, konobari.
Satnica zaposlenog u poljoprivredi za spomenuto razdoblje iznosila je 29,46 kuna, dok je državni prosjek 33,28 kuna. Ponovno najbolju satnicu imaju šumari koji su sa 34,33 kune iznad državnog prosjeka. Satnica ribara je 28,30 kuna, a stočara i ratara 25,22 kune.
U poljoprivredi je zaposleno 22.486 osoba, od čega su njih 5.917 žene. Broj zaposlenih je pao za 3,9% u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani.
Foto: depositphotos.com, sauletas
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri? Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog b... Više [+]
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri?
Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog boravka u Hrvatskoj i Istru. Poseban naglasak njegova posjeta bio je i na gastronomiji. U tradicionalnom okruženju kušao je istarske specijalitete, među kojima fritaju s tartufima, kao i autohtona istarska vina.
Fogle je dio svog istarskog putovanja posvetio otkrivanju svijeta maslinovog ulja u kušaonici braće Chiavalon koja već desetljećima gradi autentičnu priču.
Obišao je ekološke maslinike, pomno slušao priču o obiteljskom gospodarstvu, kušao njihova višestruko nagrađivana ekstra djevičanska maslinova ulja i razgovarao o vrijednostima koje svakodnevno usmjeravaju njihov rad - poštovanju prema prirodi, predanosti kvaliteti i uvjerenju da vrhunski proizvodi nastaju na zdravom tlu i u skladnom ekosustavu.
"Posebno smo ponosni što je Ben upravo kod nas doživio svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja. Kroz mirise i okuse otkrio je kako prepoznati karakteristike vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kako se različite sorte izražavaju u čaši te kako aroma i okus otkrivaju kvalitetu, svježinu i osobnost svakog ulja. Benove vlastite riječi to su najljepše opisale: Nisam imao pojma da maslinovo ulje može imati ovakav okus", objavio je na društvenim mrežama OPG Chiavalon.
Ono što ih je posebno impresioniralo bila je Benova iskrena znatiželja i interes za ljude i priče koje stoje iza proizvoda.
Izvor fotografija: OPG Chiavalon
Blanka Kufner
prije 2 tjedna
Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :) Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :)
Blanka Kufner
prije 2 tjedna
Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija? Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija?
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Blanka, koji je to njegov serijal? Blanka, koji je to njegov serijal?
Ante Vidović
prije 10 godina
Ne financiraju se iz proračuna, nego ubiru prihode iznajmljujuči imovinu svih nas. U grubo rečeno - Hrvatske šume upravljaju šumama koje su vlasništvo svih nas, da bi od svih iz realnog sektora uzimale pristojbe za korištenje našeg vlasništva. Evo npr: Hrvatske šume objavile odluku i javni poziv o prodaji prava na skupljanje smilja u šumi i na šumskom zemljištu kojima gospodare na području Splita, Šibenika, Zadra, Benkovca, Obrovca i Drniša. Na internetu ima i članaka kako Hrvatske šume naplačuju čak i odlazak obitelji na izlet u prirodu.Kad smo kod brojki i informiranja, budimo detaljniji. Meni je baš drago da su Hrvatske šume u 2014. godini imale 1.524.100.000 kuna poslovnih prihoda (od 1. siječnja do 30. rujna) iznajmljujuči našu imovinu. "Drago" mi je da su od toga 671.004.000 milijuna kuna troškovi osoblja, još mi je "draže" da za rentanje zajedničkih šuma, livada, pašnjaka imaju plaću više od onoga što kopa po polju ili se topi u moru. Eto baš mi je drago da ste uplatili tih 100 milijuna, a niste potrošili sebi za regres.