Prioritet treba biti smanjenje krčenja šuma u zemljama u razvoju!

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta održao je ovog tjedna na svojoj sjednici u Bruxellesu raspravu o mišljenju za Transparentno i odgovorno upravljanje prirodnim resursima u zemljama u razvoju: šume. 

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, koja je za tu temu izvjestiteljica u sjeni ispred Europske pučke stranke (EPP), prilikom rasprave je naglasila kako smanjivanje krčenja šuma kroz odgovorno upravljanje šumama i poljoprivredom mora biti jedan od prioriteta. Ona smatra kako je ključno da se unutar EU zakonodavstva uspostave kriteriji i politike koje će pomoći ostvarivanju toga cilja, a da pritom ne smijemo zaboraviti da nismo sami i da je potrebno učiniti vidljiv napor kako bi se pomoglo i zemljama u razvoju, saznajemo iz priopćenja europarlamentarke Petir.

Smanjenje površina šuma u trećim zemljama

"Svakodnevno svjedočimo učinku klimatskih promjenama kroz razna izvješća o snažnim i nepredvidljivim meteorološkim pojavama. Učestale suše i poplave, poput one koja ovih dana pogađa moju domovinu Hrvatsku znak su da nastavimo donošenje politika koje će osigurati da porast globalne temperature ne bude viši od 1,5 C do kraja stoljeća. Na to smo se obvezali Pariškim sporazumom i tome u prilog moraju ići naše politike", smatra Marijana Petir.

Dodala je i kako prilikom propisivanja mjera treba paziti da politike ne dovode do smanjivanja površina šuma u trećim zemljama, ali je jednako tako potrebno osigurati da uspostavljene mjere i regulatorni okvir ne uzrokuju neopravdano opterećenje malim i srednjim poduzetnicima i proizvođačima iz EU te da ne onemogućavaju njihov pristup tržištima i međunarodnoj trgovini. 

Neka tržišta postavljaju barijere za izvoz

"Hrvatski proizvođači namještaja požalili su mi se da im se na određenim svjetskim tržištima poput Indije i sjeverne Afrike postavljaju barijere za izvoz europskih proizvoda upravo zbog odgovora na ograničenja koja postavljamo provedbom europskih politika. Posebno pozivam Komisiju da na to obrati pažnju. Žao mi je što u najvećem broju takvih spornih slučajeva ispaštaju upravo oni koji proizvode u ruralnom prostoru - ili poljoprivrednici ili mali proizvođači u sektoru drvne industrije",  zaključila je Petir.

Podsjećamo, upravo je Petir izborila u Europskom parlamentu da se prilikom utvrđivanja baznog razdoblja i referentne razine za šume predvidi iznimka za Republiku Hrvatsku zbog posljedica Domovinskog rata i nemogućnosti gospodarenja šumama u razdoblju Domovinskog rata i mirne reintegracije. Bez te iznimke Hrvatska ne bi mogla u potpunosti koristi svoje očuvano šumsko bogatstvo u ekonomskom smislu te bi se gospodarenje šumama kojima Hrvatska nije mogla gospodariti negativno obračunavalo zbog efekata prenamjene korištenja šumskog područja, unatoč tome što Hrvatska godinama ima pozitivan prirast šumske biomase. U siječnju ove godine Petir je s kolegama iz Odbora za poljoprivredu uputila Europskoj komisiji i zastupničko pitanje tražeći da se Hrvatskoj i BiH pomogne u procesu razminiranja 38 tisuća ha šumskoga područja.