Potrebno je bolje mapiranje i stroga zaštita primarnih i starih šuma

Otprilike 4,9 milijuna hektara šuma EU-a su primarne ili starog rasta, pokazuje novo izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Europske unije (JRC). To su one koje prate prirodnu dinamiku, postoje u svom izvornom stanju i uglavnom su netaknute ljudskom rukom. Prirodno su nasljeđe Europe, kao i drevni hramovi naše kulture.

Iako se ova površina može činiti velika, ove su vrste zapravo rijetke, male i usitnjene. Čine samo tri posto ukupne šumske površine i 1,2 posto zemljišta EU-a. Njihova zaštita od vitalnog je značaja za očuvanje biološke raznolikosti i ublažavanje klimatskih promjena, upozorava se u izvješću.

Ovaj dokument pridonosi obvezi EU-a preuzetoj u Strategiji o biološkoj raznolikosti do 2030. godine u definiranju, mapiranju, praćenju i strogoj zaštiti svih preostalih primarnih i starih šuma u EU. Riječ je o zbirki već postojećih mapiranja različitih istraživača i organizacija te statističkih podataka o kojima su izvijestile države članice.

"Europske netaknute šume prirodno su bogatstvo koje stoljećima pruža koristi ljudima i vitalno je za naše zdravlje, biološku raznolikost i klimu. One također drže važne povijesne i identitetske vrijednosti za lokalne zajednice", napomenuo je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, Virginijus Sinkevičius. Dodao je da je stoga mapiranje i praćenje preostalih primarnih u EU važan doprinos sljedećem koraku - njihovoj strogoj zaštiti. Pozdravio je i novo izvješće temeljeno na dokazima koja potvrđuju njihovu vrijednost, a i ukazuju na hitnost pravilnog mapiranja i zaštite starog rasta.

"Izvješće pruža znanstvene dokaze i naglašava nedostatke u znanju, kako bismo mogli poduzeti ispravne mjere za zaštitu ovog najdragocjenijeg dijela naše prirodne baštine", naglasila je povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, Mariya Gabriel i pohvalila stručnjake JRC-a.

Mapiranje ključno

Izvještaj pokazuje da postoji potreba za obimnijim i ažurnijim mapiranjem primarnih i starihkako bi se bolje zaštitile. Otkriva značajan deficit na mapiranju u nekim regijama EU-a, gdje nije poznato njihovo mjesto. Ova nekartirana površina iznosi oko 4,4 milijuna hektara, što je ukupna površina veća od veličine Nizozemske.

Na onim područjima koja su mapirana, većina je već donekle zaštićena. Izvještaj otkriva da je oko 93 posto njih u EU dio mreže zaštićenih područja Natura 2000, a 87 posto je strogo zaštićeno. Studija uključuje stroge rezervate prirode, područja divljine i nacionalne parkove u strogo zaštićena područja, u skladu s odgovarajućim kategorijama upravljanja takvim područjima Međunarodne unije za zaštitu prirode.

Međutim, ove brojke treba razmotriti s oprezom zbog nedostatka mapiranja i nejasnog pravnog okvira o tome što se smatra strogom zaštitom. Daljnji napori na prikupljanju podataka na nacionalnoj razini neophodni su za sveobuhvatno katalogiziranje ovih šuma u EU, navodi se u izvješću.

Uz to, preporučuju se mjere očuvanja krajobraznih razmjera, uključujući identifikaciju čistih zaštitnih zona i osiguravanje dovoljne povezanosti. Nadalje, važna je stroga zaštita preostalih primarnih i starih šuma, učinkovit sustav praćenja za zaštitu njihove cjelovitosti te povećanje svijesti javnosti o njihovoj vrijednosti za ljude i planet. Također, stručnjaci smatraju da je potrebno više istraživanja o odgovarajućim praksama gospodarenja.

Da bi ovo uspjelo, bit će potrebno snažno partnerstvo sa svim uključenim stranama, uključujući vlasnike zemljišta, organizacije za zaštitu prirode, lokalne i regionalne vlasti i same lokalne zajednice, navodi se. Naime, Europska komisija surađuje s relevantnim stručnjacima i dionicima kako bi se do kraja ove godine usuglasili o zajedničkoj definiciji i režima stroge zaštite.