Platanina stjenica nasrtljiv je molestant - kukac koji napada i ljude

Mrežasta stjenica platane (Corythuca ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi (Italija) 1964 god., a u Zagrebu je pronađena 1970 god. te se masovno proširila gotovo na sva urbana područja u širem području Zagreba. U Zagreb je prenijeta vozilom pa je tako "preskočila“ područje između Padove i Zagreba. Sad je proširena u svim južnim i srednjoeuropskim zemljama Europe.

To je mali insekt duljine 3,2-4 mm, mliječno-bjelkaste boje koji se hrani na donjoj strani lišća, sisajući biljni sok. Ne može aktivno letjeti na veće udaljenosti nego leprša u zraku. U tako lebdećem obliku ometaju prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata, parkića i dječjih igrališta. Nerijetko se ljudi žale da stjenice masovno ulaze u njihove prostorije i domove te ometaju rad.

Platanina stjenica spada pod molestante - insekti koji smetaju čovjeka (muhe, komarci, buhe….). Ova stjenica poput ostalih napada i ljude, ukoliko ih nehotice pokupite, kao i sve stjenice i mrežasta stjenica platane ima organe za bodenje i sisanje. Od njenih uboda može ostati crvenilo i otok mada je riječ o insektu koji se hrani biljnim sokovima.

Glavni domaćin je američka platana (lat. Platanus occidentalis), ali se ponekad nalazi i na drugim vrstama kao što su: grmovi jaseni (lat. Fraxinus sp.), lovorolisni hrast (Quercus laurifolia) i na gorskom javoru (lat. Acer pseudoplatanus)

Siše biljne sokove isključivo na lišću platana. Uzrokuje deklorofilaciju lista i smanjenje asimilacije. Već u kolovozu mnoge se platane više ne zelene nego su blijede boje te im je narušena funkcija ukrasnog gradskog zelenila.

Treba istaknuti da platanina stjenica ima brojne prirodne neprijatelje od buba mara, pauka, neke stjenice te mnogi drugi no očigledno da još nisu u stanju radikalnije smanjiti brojnost štetnika.

Autorica: Dunja Prvčić, mag.ing.fitomedicine, Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: www.savjetodavna.hr