Pretraga tekstova
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za podnošenje prijave za financiranje dijela radova gospodarenja u šumama privatnih šumoposjednika za 2020. godinu iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.
Za zaštitu i obnovu privatnih šuma Ministarstvo poljoprivrede daje 5 milijuna kuna. Naime, kako navode u priopćenju, za gospodarenje šumama privatnih šumoposjednika donosi se Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma privatnih šumoposjednika (OGP), na temelju kojega privatni šumoposjednici ostvaruju pravo na radove gospodarenja šumama, a za njegovu provedbu u tekućoj godini planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 42 mil. kuna.
"Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za podnošenje prijave za financiranje dijela radova gospodarenja u šumama privatnih šumoposjednika za 2020. godinu iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Dobivenim sredstvima može se financirati prirodna obnova šuma, umjetna obnova šuma, njega šuma, podizanje novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu, sanacija i obnova šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima, zaštite šuma od štetnih organizama i požara (suzbijanje biljnih bolesti; suzbijanje biljnih štetnika; suzbijanje glodavaca; podizanje, održavanje i uklanjanje zaštitnih ograda; zaštita od divljači i domaćih životinja, orezivanje donjih grana u kulturama i sastojinama crnogorice te izrada, postavljanje i održavanje zaštitnih brklji) i održavanja izvora, bunara i cisterni.
Pravo podnošenja prijave za financiranje imaju privatni šumoposjednici upisani u Upisnik privatnih šumoposjednika. Mali šumoposjednik može podnijeti prijavu za financiranje svih radova koji su predmet javnog poziva, a srednji i veliki šumoposjednik može podnijeti prijavu za financiranje podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu, sanaciju i obnovu šuma, zaštitu šuma od štetnih organizama i požara te za održavanja izvora, bunara i cisterni", navodi se u priopćenju.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić, povodom objave Javnog poziva je rekao: "Mi ne skrbimo samo o državnim šumama nego pomažemo i privatnim šumoposjednicima da očuvaju svoje šume. Privatne šume u Hrvatskoj čine četvrtinu ukupnih šumskih područja naše zemlje i važno je s njima pravilno gospodariti. I zato dajemo novac za njegu šuma, pošumljavanja neobraslih šumskih površina i sanacija oštećenih šuma, uključujući trošak šumskih sadnica. Iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma osigurali smo pet milijuna kuna, a bude li potrebno taj iznos ćemo i povećati“.
Javni poziv je otvoren do 15. prosinca 2019. godine, a cjeloviti tekst možete pročitati ovdje. Sve dodatne informacije vezane uz pripremu i podnošenje prijava na ovaj Javni poziv mogu se dobiti u Upravi šumarstva, lovstva i drvne industrije, Sektor za šume privatnih šumoposjednika, e-mail: privatne.sume@mps.hr.
Izvori
Tagovi
Gospodarenje šumama Privatne šume Javni poziv
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Đuro Japaric
prije 6 godina
Pitam ministra demagogije ; u katastru oranica a u stvarnosti samoizrasla šuma , suvlasnici nekoliko nas fizičkih osoba i RH ? Pitanje demagogu ; tko može podnijeti zahtjev za promjenu kulture u suvlasničkoj parceli ? Ja sam to htio putem geodeta , ali mi je rekao da ne mogu bez ostalih suvlasnika ? Pa ministre demagogije , tako to izgleda u stvarnosti i na terenu !