Pretraga tekstova
Europarlamentarci prije svega poručuju da svaka država članica EU treba sama brinuti o svojim šumama, no kritiziraju i druge odredbe Strategije.
Nova Strategija za šume Europske komisije nejasna je i površna, smatra većina europskih zakonodavaca, istodobno izražavajući zabrinutost da ona nadilazi nadležnosti EU, piše euractiv.
Naime, dokument, kojega je povjerenik EU za poljoprivredu Janusz Wojciechowski predstavio na sastanku Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta 1. rujna, jedna je od glavnih sastavnica Zelenog plana.
Prema riječima povjerenika, njezin cilj je osigurati uzgoj zdravih, otpornih šuma za desetljeća koja dolaze. "Nudi niz koordiniranih, dosljednih i znanstveno utemeljenih politika koje se mogu provesti u punoj suradnji s državama članicama i dionicima šumarskog sektora“, istaknuo je tom prigodom Wojciechowski.
Osim zaštite primarnih i starih šuma, ima za cilj da se do 2030. godine posadi tri milijarde novih stabala diljem EU.
A kako bi se osigurala odgovarajuća injekcija EU sredstava u tom sektoru, Komisija je pozvala države članice da uspostave nove sheme plaćanja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.
"Od nje će imati koristi i vlasnici šuma jer je u njezinu sklopu i inicijativa o tzv. ugljičnoj poljoprivredi, čiji se prvi zakonski prijedlog očekuje do kraja ove godine, a koji bi im mogao biti novi izvor prihoda“, rekao je povjerenik.
Međutim, brojni europarlamentarci nisu sigurni u njezinu uspješnost, a već ju kritiziraju u brojnim državama članicama.
Finski europarlamentarac Petri Sarvamaa kaže da je sektoru potrebna jasna vizija što predložena strategija ne nudi. "Zeleni nisu zadovoljni, socijalisti također, mi nismo sretni, pa kome onda ona odgovara“, pitao je.
Nazivajući ju bez sadržaja i nejasnom, europarlamentarac Martin Häusling nadovezao se na Sarvamaa te naglasio potrebu prilagođavanja na promjenjivu klimu, upozoravajući i na sve češće požare koji će postati naša svakodnevica.
"Teret ovoga će pasti na Grčku, Italiju i ostale zemlje koje se sve češće bore s ovom pojavom, a strategija za to ne daje odgovore", poručio je.
Ostali zastupnici izrazili su zabrinutost da se njome ne postiže ravnoteža između ekonomskih i ekoloških razmatranja.
"Ostavlja se dojam da se šume trebaju smatrati samo ponorima ugljika", požalila se Ulrike Müller te dodala kako se gospodarenje šumama nikako ne smije gurnuti u drugi plan.
Također, neki smatraju da se Komisija previše umiješala u sve, s obzirom na to da je šumarstvo u nadležnosti svake države.
Europarlamentarac Luke Ming Flanagan rekao je da bi se EU trebala koncentrirati na ono što može učiniti, sugerirajući da bi, umjesto pokušaja utjecaja na područja izvan svog djelokruga, Komisija trebala preispitati trgovinski sporazum Mercosur za pružanje veće zaštite amazonskoj prašumi.
Iako je naglasio da će šumarstvo ostati čvrsto u nadležnosti država članica i da se to neće promijeniti, Wojciechowski vidi ulogu Komisije u poticanju zajedničkog djelovanja, ali u mjeri koja ne oduzima nadležnosti državama članicama i ne ometa ih.
"Vrijeme će pokazati gdje će ova intervencija dovesti“, dodao je ukazujući na preklapanje između strateških planova ZPP -a i strategije šumarstva. "Šumarstvo je dio preporuka te se potiče i uključuje u eko sheme", istaknuo je na sastanku i kao primjer naveo agrošumarstvo.
Stanje svjetskih šuma sve lošije: Covid-19 će pogoršati situaciju?
Rekao je kako prihvaća sve upućene kritike, ali da je i dalje uvjeren da će se novopredložena strategija pokazati vrijednom u budućim akcijama.
Tagovi
Strategija o šumi Europska komisija Janusz Wojciechowski Odbor za poljoprivredu Agrošumarstvo Gospodarenje šumama
Autorica
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !
Đuro Japaric
prije 3 godine
U procesu izumiranja sela znatne POLJOPRIVREDNE površine zarasle su u šikare , ako se vode na RH onda RH TO DAJE SVOJIM HRVATSKIM ŠUMAMA koje onda takve površine stavljaju u šumskogospodarsku osnovu ! Preostali stanovnici sela NE MOGU kupiti zašikarenu zemlju za ugoj šume ili divljači u ograđenom prostoru ! SVE NA ŠTEU STANOVNIKA SELA ! A , ako VLADINE HŠ posjeku stabla , lokalnoj vlasti ide 2 posto , ako se ne varam , od drva koje prodaju HŠ !